Paragvaj (rijeka)
|
||||
|---|---|---|---|---|
 |
||||
| Duljina | 2 550 [1] km | |||
| Nadm. visina izvora | 300 m | |||
| Nadm. visina ušća | ? m | |||
| Prosječni istjek | 2 700 m³/s | |||
| Površina porječja | 980 000 [1] km² | |||
| Sliv | Atlanski | |||
| Izvor | južno od mjesta Diamantino u Matu Grossu( Brazil) | |||
| Ušće | rijeka Paraná | |||
| Pritoke | Lijeve: Rio Negro, Miranda, Apa Desne: Jauru, Pilcomayo, Bermejo |
|||
| Države | ||||
| Gradovi | Asunción, Cáceres, Corumba, Formosa | |||
| Ulijeva se u | Paraná (sjeverno od grada Corrientesa | |||
| Plovna od - do | od ušća Parane do granice s Brazilom | |||
Paragvaj (portugalski: Río Paragvaj, španjolski: Río Paraguay) je peta po veličini rijeka Južne Amerike i najveća pritoka rijeke Paraná duga 2 550 km. [1]
Paragvaj lokalni indijanci na svom jeziku Guaraní zovu Ysyry Paraguái, a to znači znači Voda koja teče niz vodu. [1]
Sadržaj/Садржај |
Geografske karakteristike [uredi - уреди]
Paragvaj izvire u prašumama Mato Grossa u Brazilu, južno od mjesta Diamantino, na nadmorskoj visini od 300 m. [1] Od izvora teče gotovo pravilno u smjeru juga, praveći usput velike mendre. U svom gornjem toku u Brazilu, dobrim dijelom svog toka formira, granicu s Paragvajem. Nakon ulaska u Paragvaj i nadalje teče pravilno od sjevera prema jugu, lagano skrećući prema zapadu. Nakon što dođe do Asuncióna, prima s desne strane pritoku Pilcomayo. Zadnjih 240 km toka formira granicu između Paragvaja i Argentine. [1]Kod paragvajskog grada Pilar prima desnu pritoku Bermejo, zatim teče zadnjih 50 km do ušća u Paranu, kod mjesta Paso de Patria (30 km sjeverno od argentinskog grada Corrientes. Zatim zajedno s Paranom formira najveći estuarij na svijetu La Plata.
Rijeka ima česte sezonske poplave, što značajno utiče na donji tok rijeke Parane. Velika karakteristika gornjeg bazena rijeke je velika sezonska močvara Pantanal (u Brazilu), na koju se dalje nizvodno sa desne (zapadne) strane nadovezuje velika nizina Gran Chaco. [1]
Pritoke Paragvaja imaju različite količine voda, tokom godine. Iznad brazilskog grada Corumba, vodotoci imaju najviše voda u februaru, a najmanje od jula do augusta. Nizvodno od Corumbe vodotoci imaju najviše voda u julu, a najmanje od decembra do janura. Zbog tog su u Gornjem Paragvaju (to je do paragvajskog grada Concepción) poplave česte od decembra do marta, dok je u Srednjem Paragvaju (od Concepcióna do Asuncióna) poplave česte od maja do juna. Poplave u donjem toku Paragvaja događaju se tokom februara, a poplavno područje doseže oko 100 000 km².
Klimatske karakteristike [uredi - уреди]
Porječje Paragvaja koje pokriva površinu od 980 000 km²[1], ima pretežno vruću i sparnu tropsku monsunsku klimu, koju karakteriziraju suhe zime i obilne kiše u ljetnim mjesecima. [1]
Flora i fauna [uredi - уреди]
Duž čitavog porječja Paragvaja izmjenjuju se šume i travnjaci. [1] U nizinama istočnog Paragvaja, izmjenjuju se šume i savana. Vode Paragvaja i njegovih pritoka obiluju ribama, najbrojnija vrsta je Dorado (nalik na lososa) a ima i krvoločnih piranja i karacidnih paca.
Ekonomsko i transportno značenje rijeke [uredi - уреди]
Porječje Paragvaja rijetko je naseljen i uglavnom ekonomski nerazvijen kraj. Stočarstvo i poljoprivreda su glavne ekonomske djelatnosti. U gornjem toku se rijeka uglavnom koristi za lokalni promet, a od Asuncióna kao moćni plovni put, jer veliki brodovi plove nizvodno sve do Buenos Airesa. [1]
Izvori [uredi - уреди]
Vanjske veze [uredi - уреди]
