Paraná (rijeka)

Izvor: Wikipedia
Paraná
Río Paraná
Paraná.jpg
Lokacija
Države  Brazil
 Paragvaj
 Argentina
Gradovi Buenos Aires, Rosario, Paraná, Santa Fe, Resistancia
Hidrografija
Izvor
  – aps. visina
spoj rijeka Paranaibo-Grande
1 148 (Paranaiba)
1 360 (Grandem
Ušće
  – aps. visina
  – vrsta
La Plata
m
delta
Duljina 4 880 [1] km
Pritoke Tiete, Paranapanema, Iguazú, Paragvaj, Salado
Hidrologija
Protok
  – srednji

17 293 [1] m³/s
Sliv
  – površina

2 800 000 [1] km²
Ulijeva se u La Plata (od Buenos Airesa pa sve do Nueve Palmire)
Transport
Plovnost od Buenos Airesa do brane Yacyretá kod Ayolasa

Paraná (španjolski: Río Paraná) je druga po veličini rijeka Južne Amerike (nakon Amazone) duga 4 880 km, [1] koja zajedno s rijekom Urugvaj formira najveći estuarij na svijetu rijeku La Plata.

Geografske karakteristike[uredi - уреди]

Porječje Parane ima površinu od 2 800 000 km²[1] i obuhvaća veći dio jugoistočnog Brazila i Paragvaja, jugoistok Bolivije i sjever Argentine. [1]

Alto Paraná[uredi - уреди]

Od svog nastanka nakon spoja rijeka Paranaibo i Grande pa sve do ušća rijeke Paragvaj, rijeka je poznata kao Alto Paraná (Gornja Parana). U ovom dijelu svog toka, rijeka uglavnom teče pravolinijski prema jugu, tu prima tri važne pritoke, rijeke; Tiete, Paranapanema i Iguazú koje imaju svoje izvore u blizini atlantske obale u jugoistočnom Brazilu. Nekadašnji impresivni kanjon Alto Parana kroz planine zvao se Slapovi Guaira, taj niz impresivnih vodopada potpuno je nestao u vodama akomulacionog jezera izgrađenog ranih 1980-ih za potrebe ogromne hidroelektrane Itaipu. [1]

Od ušća rijeke Iguazú Alto Paraná blago zavija prema zapadu, sve do ušća rijeke Paragvaj. Na tom dijelu svog toka formira granicu između Paragvaja i Argentine.

Donja Paraná[uredi - уреди]

Nakon ušća rijeke Paragvaj, rijeka postaje Donja Paraná i teče samo kroz argentinski teritorij pravo prema jugu. Pored grada Santa Fe, Paraná prima svoju posljednju veliku pritoku - Salado. Između gradova Santa Fe i Rosario počinje se formirati impresivna delta Parane, koja u gornjem dijelu široka 18 km, a na donjem dijelu oko 65 km. [1]U delti se rijeka počinje dijeliti na brojne rukavce, od kojih su najveći posljednja dva; Paraná Guazú i Paraná de Las Palmas. [1] Krajnji rukavac Parane - Río Luján dopire do sjevernih predgrađa Buenos Airesa i tu uvire u La Platu

Količina vode donjeg toka Paraná ovisi o količini vode koju rijeci donosi najveća pritoka Paragvaj, koja iznosi oko 25 % svih voda. Prosječni godišnji istjek Parane je 17 293 kubnih metara u sekundi. [1]

Klimatske karakteristike[uredi - уреди]

Porječje Alto Parane ima pretežno vruću i vlažnu klimu, koju karakteriziraju suhe zime i obilne kiše u ljetnim mjesecima. [1] Klima su srednjem i donjem bazenu, kreće se od suptropske na sjeveru, do umjereno vlažne na jugu, sa manje obilnim oborinama.

Brod na rijeci kod mosta u Rosariu

Flora i fauna[uredi - уреди]

Alto Paraná ima dvije zone vegetacije, šume na istoku i savane na zapadu. Pojas šuma prostire se nizvodno sve do Corrientesa, nakog tog grada, se prostire zona savana na obje riječne obale.

Rijeka Paraná ima bogat i raznovrstan životinjski svijet, sa brojnim vrstama jestivih riba.

Ekonomsko i transportno značenje rijeke[uredi - уреди]

Velik dio bazena rijeke Paraná i danas je ekonomski neiskorišten. Najveći realizirani projekt bila je izgradnja ogromne hidroelektrane Itaipu 1982 snage 12 600 megavata. Pored tog izgrađena je i hidroelektrana - Yacyretá, sa branom i akomulacionim jezerom, koja je počela s radom 1994.

Donja Paraná služi kao veliki plovni put za poljoprivredne proizvode, industrijsku robu i naftne derivate, a njegove vode se i obilno koriste za navodnjavanje okolnih farmi. [1]

Izvori[uredi - уреди]

  1. 1.00 1.01 1.02 1.03 1.04 1.05 1.06 1.07 1.08 1.09 1.10 1.11 "Paraguay River" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/443063/Parana-River. pristupljeno 18. 09. 2012. 

Vanjske veze[uredi - уреди]


Geographylogo.svg Nedovršeni članak Paraná (rijeka) koji govori o geografiji je u začetku. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.