Piranja

Izvor: Wikipedia
Piranja
Piranha suma.jpg
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Actinopterygii
Red: Characiformes
Porodica: Characidae
Potporodica: Serrasalminae
Géry, 1972
Tribus: Piranha
Područje života
Rodovi

Catoprion
Pristobrycon
Pygocentrus
Pygopristis
Serrasalmus
Megapiranha

Piranja (latinski: pygocentrus piraya, portugalski: piranha, španjolski: piraña) je slatkovodna grabežljiva riba iz porodice Characidae[1] iz reda Characiformes rasprostranjena po rijekama i jezerima Južne Amerike poznata po svojim oštrim zubima.

Anatomija[uredi - уреди]

Piranja ima oko 60 vrsta, iako su preko jeftinih filmova došle na glas kao krvoločni ubojice, većina vrsta su lešinari ili se hrane biljkama.[1]

Većina vrsta piranja ne naraste nikad duža od 60 cm. Njihove boje variraju od plavkasto srebrne s narančastim preljevima na donjem dijelu trupa do gotovo potpuno crne. Svim vrstama piranja zajednička je karakteristika lisnatoliko tijelo, oštra (poput pile) trbušna peraja i velika tupasta glava s jakim čeljustima u kojima imaju oštre trokutaste zube, čiji ugriz reže poput škara.[1]

Rasprostranjenost[uredi - уреди]

Crveno-trbušaste piranje rasprostranjene su od sjeverne Argentine do Kolumbije, ali ih ima najviše u porječju rijeke Amazone, gdje živi 20 različitih vrsta. Od svih njih je vrsta - Pygocentrus nattereri, na najgorem glasu, zbog svoje snažne čeljusti i najoštrijih zuba (one narastu do 50 cm). One su osobito opasne za niskog vodostaja, kad napadaju u jatima do sto jedinki i velike životinje koje se nađu u vodi. Ponekad se to pretvori u krvoločni masakr kad više jata piranja napadne iznemoglu životinju, koja se slučajno zatekla u vodi, iako su takvi slučajevi, to valja naglasiti, vrlo rijetki.[1]

Crveno-trbušaste piranje ipak vole plijen koji je manji od njih, ili tek nešto veći. One plivaju u jatima, i traže plijen, a kad ga nađu, signaliziraju i drugima gdje je plijen. To vjerojatno čine pomoću zvuka, jer piranje imaju izvrsni sluh. Kad napadnu svaka jedinka u jatu juri zagristi plijen, i onda se brzo odmiče da napravi mjesto za druge.[1]

Zubasta piranja (Piranha denticulata), koja obitava u prvom redu u porječju rijeke Orinoco i po pritokama donje Amazone i San Francisco piranja (P. piraya), koja živi u vodama brazilske rijeke San Francisco, također su opasne i za ljude. Ipak većina vrsta piranja, nikada ne napada velike životinje, a napadi piranja na ljude su izuzetno rijetki. Iako piranje privlači trag krvi, većina vrsta piranja su samo lešinari, a ne lovci, i jedu strvine. Od njih čak 12 vrsta koje zovu isposničke piranje (rod Catoprion) živi isključivo od mrvica koje padnu sa drugih riba (krljušt, dijelovi peraja).[1]

Klasifikacija[uredi - уреди]

Ihtiolozi često u svojoj klasifikaciji odvojaju mesožderke kao prve piranje od ostalih vegetarijanskih članova - Serrasalminae. Tako bi se prve piranje ograničavale na tri vrste iz roda Pygocentrus:

  • Pygocentrus piraya
  • Pygocentrus nattereri, i
  • Pygocentrus cariba[1]

Ipak tokom vremena su u piranje uključena četiri roda: Pristobrycon, Pygocentrus, Pygopristis i Serrasalmus, i to na osnovu tog jer imaju jedan red oštrih trokutastih zuba, koje svi članovi te vrste imaju. Ostale klasifikacije piranja uključuju i dodatne rodove, kao što su Catoprion, ili isključuju Pristobrycon jer se ta skupina ne smatra od strane većine ihtiologa monofilnom - jer ne potječu od jednog zajedničkog pretka.[1]

Izvori[uredi - уреди]

  1. 1.0 1.1 1.2 1.3 1.4 1.5 1.6 1.7 "piranha" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/461541/piranha. pristupljeno 23. 09. 2012. 

Vanjske veze[uredi - уреди]