Merkur (mitologija)

Izvor: Wikipedia
Hendrick Goltzius: Merkur, s kistom, glasničkim štapom i krilatom kacigom

U rimskoj mitologiji, Merkur (povezan s grčkim bogom Hermesom i germanskim Wotanom) je glasnik bogova, i bog trgovine, profita. Njegovo ime je vezano uz latinsku riječ merx ("roba"). Prema njegovim najranijim oblicima, on je povezan s etrušćanskim bogom Turmsom, ali većina njegovih karakteristika i mitova su posuđeno je iz grčke mitologije, a odnosi se na Hermesa. Po Merkuru je ime dobio planet Merkur, a astrološki znak za planet Merkur se rabio i za element živu.

Opis Merkura[uredi - уреди]

Merkur je sin Jupitera, vrhovnog boga, i njegove ljubavnice, nimfe Maje, ili sin Cela, pa tako i Vulkanov brat, te Marsov polubrat. Merkur sliči Hermesu – nosi krilate sandale i kacigu, također i štap sa zmijamakaducej. Apolon je poklonio Merkuru taj štap. Merkur je i bog plodnosti, u pratnji jarca ili ovna. Također, životinja mu je kornjača. Zaštitnik je trgovine žitom. Vodi duše mrtvih u podzemlje, k Plutonu. Ovidije piše da Merkur nosi Morfejeve snove ljudima. Gaj Julije Cezar piše da je Merkur izumitelj umjetnosti i vrlo popularan bog. Merkur je štovan i kod Kelta, s tri lica. Rimljani su izrađivali male Merkurove kipove, slične grčkim hermama, koje su bile stupovi s Hermesovom glavom i muškim spolnim organima. Isprva je Merkur bio falični bog, a poslije je postao lijep mladić.

Epiteti[uredi - уреди]

Druga su Merkurova imena: Merqurius, Mircurios i Mirqurios. Epiteti su mu:

  • Mercurius Artaios - kombinacija Merkura i keltskog boga Artaiosa.
  • Mercurius Arvernus – kombinacija keltskog Merkura i Arvernusa, štovan u Francuskoj.
  • Mercurius Cissonius – kombinacija Merkura i Cissoniusa, štovan u Njemačkoj.
  • Mercurius Esibraeus – kombinacija Merkura i Esibraeusa, štovan u Portugalu.
  • Mercurius Gebrinus – kombinacija Merkura i keltskog ili germanskog Gebrinusa, ima žrtvenik u Njemačkoj.
  • Mercurius Moccus – Merkur i keltski bog Moccus zajedno, povezan s lovom na veprove.
  • Mercurius Visucius – kombinacija keltskog boga s Merkurom, štovan u Njemačkoj, povezan i s Marsom, Merkurovim polubratom.

Merkurova djeca[uredi - уреди]

Merkurova je ljubavnica Venera. Ovo su Merkurova djeca:

Astrološki znak žive, boga i planete Merkura

Kult[uredi - уреди]

Merkur se ne pojavljuje rano u rimskoj mitologiji. Merkurov je hram bio u Circus Maximusu, sagrađen 495. pne. To je mjesto bilo središte trgovine, pa je bilo prikladno za klanjanje Merkuru. Merkurov je festival bio slavljen kao Mercuralia. Tokom tog festivala, trgovci su se molili za sigurnost. Merkur nije imao svog velikog svećenika. Merkur je poznat i u keltskim područjima, sa 3 glave, štovan u Belgiji, gdje je pronađena figura sa tri falusa, što je Merkurov i Hermesov simbol.