Hrvatska Wikipedija

Izvor: Wikipedia
Logo wikipedije
Jimmy Wales i hrvatski wikipedisti 2008.

Hrvatska Wikipedija verzija je Wikipedije na hrvatskom jeziku, započeta 16.2. 2003. 8.10. 2005., na Dan neovisnosti u Hrvatskoj prešla je 10.000 članaka. Dana 28.4. 2007. prešla je prag od 30.000 članaka, a rujna 2013. prag od 140.000 članaka.

Trenutno ima 7.500 suradnika.

Zajednica[uredi - уреди]

Do 2007. godine, hrvatski suradnici sa Wikipedije su održali dva službena susreta.

  • Prvi susret održan je 9.9. 2006. u klubu Aquarius na Jarunu u Zagrebu. Do tada su se susretali samo administratori, a mjesta susreta bili su Zagreb i Rijeka.
  • Drugi susret, nešto manji po broju sudionika, održan je 10.11. 2006., također u Zagrebu. (Izvještaj susreta)
  • Treći susret održan je 10.2. 2007. u klubu Aquarius u Zagrebu, izvještaj susreta možete naći ovdje.
  • Četvrti (manji) susret, održan je povodom dolaska suradnika Treecka u Zagreb. (Sve informacije u izvještaju)

Sadržaj[uredi - уреди]

Zbog sličnosti srpskohrvatskih jezika, jedna od odlika ovih Wikipedija je kopiranje i prilagođavanje članaka sa jedne verzije Wikipedije na drugu.

Kontroverze 2012. i 2013.[uredi - уреди]

20. veljače 2012. Marko Gregović na portalu H-alter objavljuje tekst "Nezavisna Wikipedija hrvatska" u kojem kritizira hrvatsku inačicu wikipedije zbog pseudoznanosti, izmišljotina i rasističkog revizionizma. Naveo je nekoliko primjera netočnosti i pristranosti: Poglavnik NDH Ante Pavelić "i njegova vlada odaju veliku pozornost ... kulturi," a on je sam između ostalog napisao jedan "prosječan roman", koji ipak ima "veze s Ivom Andrićem".[1] Ustaški pokret kome je on bio na čelu jest vršio neke progone (između ostalog zbog "željene osvete za nasilja monarhističkog režima"), ali danas je "demoniziran i prikazivan u crno-bijeloj tehnici povijesnih prosudbi", a sve zbog "starih imperijalnih demokracija poput britanske i francuske, koje još podupiru klišeizirana i jednostrana tumačenja".[1] Možemo postaviti pitanje "je li ipak Ustaški pokret svijesno desno-radikalan, rasistički, možda i totalitaran? Odgovor na to je niječan."[1] Jasenovac, sabirni logor i logor smrti, "morao je imati svoj nekakav život, ili privid života. Imao je orkestar i razne priredbe.[1] Navodno je svaka radionica imala svoju nogometnu momčad i dresove, što može biti dio torture, ali svjedoci kažu da nije bilo tako." Maks Luburić, zapovjednik tog logora, bio je mladi časnik koji "nema ništa od patološkog ubojice kako neki vole isticati."[1] Pohvalio je neke vrijedne suradnike kao dobrodošle iznimke, ali je zamjerio što oni nemaju istu moć kao administratori:

Naime, iako je funkcija administratora zamišljena da budu neutralni miritelji dviju strana, oni u hrvatskoj inačici često nastupaju kao aktivno angažirane i ideološki zainteresirane stranke koje pod krinkom borbe protiv vandalizma održavaju status quo netočnih i navijačkih članaka.

Marko Gregović[1]

Nakon tog novinskog natpisa, dogodile su se stanovite promjene na hrvatskoj wikipediji nakon čega je natpis pao u zaborav. Ipak, godinu i pol kasnije, pojavio se novi natpis kada je Jutarnji list objavio drugi članak na naslovnici koji kritizira daljnje netočnosti i desničarske tendencije na hrvatskoj wikipediji, koje, prema novinaru Goranu Peniću, "veličaju NDH". Citirao je neke navode iz članaka: Ustaški pokret nije bio svjesno desno-radikalan, rasistički i totalitaran, za pojavu ustaške ikonografije u modernoj Hrvatskoj krivi su masoni, antifašizam je ograničavanje svih osnovnih ljudskih sloboda, partizanskih zločina bilo je triput više nego ustaških, a u Hrvatskoj se redovito organiziraju antifašističko-četničke proslave na račun poreznih obveznika. Glavni administratori su prozvani zbog toga što nisu spriječili takve netočnosti.[2] Tom drugom valu zamjerki pridružio se i tadašnji hrvatski ministar obrazovanja Željko Jovanović koji je pozvao studente da ne čitaju hrvatsku wikipediju zbog tendencije "falsifikata".[3]

Novinari i kolumnisti Jutarnjeg lista Boris Dežulović[4] i Jurica Pavičić[5] dali su komentar na cijelu situaciju u gdje su dali za pravo kolegi Peniću. Međutim, kritike nisu dolazile samo iz Jutarnjeg lista, nego i iz drugih izvora, kao što su e-novine,[6] Novosti.[7]

26. listopada 2013. započeto je i glasovanje za smjenu trojice administratora hrvatske Wikipedije koji su imali najviše prigovora na meta-wikiju, ali su tijesnom većinom od oko 53-55% glasova dobili povjerenje mjesne zajednice.[8]

Ipak, zbog pokušaja sprječavanja glasovanja te drugih prigovora zbog pristranosti i nepravilnosti, na meta-wikiju je pokrenut zahtjev za mišljenje Stewarda o ponašanju administratora.

Izvori[uredi - уреди]

  1. 1.0 1.1 1.2 1.3 1.4 1.5 Marko Gregović (20. veljače 2012). "Nezavisna Wikipedija hrvatska". h-alter.org. http://www.h-alter.org/vijesti/mediji/nezavisna-wikipedija-hrvatska. pristupljeno 21. rujna 2013. 
  2. Goran Penić (10. rujna 2013). "'NDH nije bila totalitarna, a žrtve u Jasenovcu pobili su partizani' - Desničari preuzeli uređivanje hrvatske Wikipedije". Jutarnji list. http://www.jutarnji.hr/radikalni-desnicari-preuzeli-uredivanje-hr-wikipedije--ndh-nije-svjesno-bila-totalitarna--a-antifasizam-se-bori-protiv-svih-sloboda-/1125398/. pristupljeno 21. rujna 2013. 
  3. Goran Penić (13. rujna 2013). "JOVANOVIĆ POZVAO UČENIKE I STUDENTE NA BOJKOT HR.WIKI 'Sadržaj je falsificiran'". Jutarnji list. http://www.jutarnji.hr/jovanovic-pozvao-na-bojkot-hrvatske-wikipedije--velik-dio-sadrzaja-znanstveno-dvojben-i-falsificiran-/1125952/. pristupljeno 21. rujna 2013. 
  4. Boris Dežulović (17. rujna 2013). "'Neprosvijećena društva i njihove Wikipedije uređuju neobrazovane budale'". Jutarnji list. http://www.jutarnji.hr/-neprosvijecena-drustva-i-njihove-wikipedije-ureduju-neobrazovane-budale--dezulovic-o-hrvatskoj-sramoti/1126723/. pristupljeno 21. rujna 2013. 
  5. Jurica Pavičić (14. rujna 2013). "'Tko se osim nas mlati na tenisu i i Wikipediji'". Jutarnji list. http://www.jutarnji.hr/komentar-jurice-pavicica--tko-se-osim-nas-mlati-na-tenisu-i-i-wikipediji-/1126045/. pristupljeno 21. rujna 2013. 
  6. Damjan Pavlica (18. rujna 2013). "Poricatelji genocida na hrvatskoj Wikipediji". e-novine. http://www.e-novine.com/drustvo/90915-Poricatelji-genocida-hrvatskoj-Wikipediji.html. pristupljeno 21. rujna 2013. 
  7. Heni Erceg (22. rujna 2013). "Heni Erceg: Enciklopedija kretenizma". http://tacno.net/novosti/heni-erceg-enciklopedija-kretenizma/. 
  8. "Unatoč optužbi za desničarenje, admini Wikipedije dobili povjerenje". tportal. 3. listopada 2013. http://www.tportal.hr/scitech/tehno/296338/Unatoc-optuzbi-za-desnicarenje-admini-Wikipedije-dobili-povjerenje.html. 

Vanjske poveznice[uredi - уреди]