Hlohovec

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Hlohovec
Hlohovec


Hlohovec

Zastava
Zastava

Grb
Grb
Osnovni podaci
Država  Slovačka
Gradonačelnik Ivan Baranovič
Kraj Trnavski
Okrug Hlohovec
Regija Donje Považje
Stanovništvo
Stanovništvo (1. 1. 2021.) 20.556[1]
Gustina stanovništva 320 st./km²
Geografija
Koordinate 48°26′00″N 17°48′12″E / 48.433333°N 17.803333°E / 48.433333; 17.803333
Nadmorska visina 146 m
Površina 64.124 km²
Hlohovec na mapi Slovačke
Hlohovec
Hlohovec
Hlohovec (Slovačke)
Ostali podaci
Poštanski kod 920 01
Pozivni broj +421-33
Registarska oznaka HC
Web-stranica www.hlohovec.sk


Koordinate: 48° 25′ 60" SGŠ, 17° 48′ 12" IGD


Hlohovec (slov. Hlohovec, nem. Freistadt, mađ. Galgóc) je grad na jugozapadu Slovačke u Trnavskom kraju na obali reke Vah.

Hlohovec se nalazi između gradova Trnava i Nitra u blizini banje Piešťany.

Istorija[uredi | uredi kod]

Prvi pisani dokazi o postojanju ovog mesta su iz 1113, kada je u tzv. Drugoj Zoborskoj povelji pomenut grad Galgoc. Status grada je dobio 1362. Osmanska vojska je 1663. osvojila grad i kao ejalet Holok, pripojila ga sandžaku Ujvar (Nove Zamke). Austrijska vojska je povratila grad 1685.

Raniji nazivi za Hlohovec su bili na nemačkom Frajštad (Freistadt), Fraštak (Frašták) na slovačkom i Galgoc (Galgóc) na mađarskom. Glogovec se često naziva i grad ruža (mesto ruží)

Hlogovec je danas regionalni centar poznat po farmaceutskoj industriji. Sadašnji gradonačelnik grada je Ivan Baranovič.

Znamenitosti[uredi | uredi kod]

Glavna znamenitost grada je zamak izgrađen u baroknom stilu 1720. Izgrađen je na mestu prethodne slovenske naseobine i srednjovekovnog utvrđenja. U okviru zamka nalazi se Ampir pozorište osnovano 1802. u kom je nastupao i Ludvig van Betoven na šta podseća bista postavljena ispred zgrade pozorišta, škola jahanja osnovana u 18. veku i barokni baštenski paviljon.

Na trgu svetog Mihaila nalazi se katedrala izgrađena u gotskom stilu sa bogato ukrašenom portom. Pored nje se nalazi kapela svete Ane iz 18. veka. Na severnom obodu gradskog jezgra nalazi se frannjevačka crkva i manastir sagrađeni 1492. Deo manastirskog imanja danas zauzima Muzej narodne istorije i geografije.

Park oko zamka sa jezerom i francuskim terasama je veoma posećen između ostalog zbog velikog broja retkih vrsta drveta posebno gorskog javora Acer pseudoplatanus.

Stanovništvo[uredi | uredi kod]

Prema popisu iz 2021. u gradu je živelo 20.556 stanovnika. Od toga 92,21% su bili Slovaci, 0,12% Romi i 0,38% Česi. Katolici su činili 60,69% stanovništva, ateisti 26,07% i 2,18% Luteranci.[1]

Gradovi pobratimi[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 „Obyvatelia - Základné výsledky”. Statistički zavod Republike Slovačke. Pristupljeno 06. 03. 2023. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]