Dortmund

Izvor: Wikipedia
Dortmund
Dortmund
Grb Položaj na karti
Grb grada Dortmund
Osnovni podaci
Savezna država Zastava Sjeverne Rajne-Vestfalije Sjeverna Rajna-Vestfalija
Upravno područje Arnsberg
Stanovništvo 586.909 (31. prosinca 2007.)
Gustoća stanovništva 2094/km²
Površina 280,31 km²
Nadmorska visina 76 m
Koordinate 51°31′N, 7°28′E
Poštanski broj 44001-44388
Registarska oznaka DO
Gradonačelnik Ullrich Sierau (SPD)
Službena stranica dortmund.de
Karta
Dortmund na karti Njemačka
Dortmund
Dortmund

Položaj grada na karti Njemačke


Dortmund je grad u njemačkoj pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji. Ima 586.909 stanovnika, te je 7. po veličini grad u Njemačkoj i 34. u Europskoj uniji.

Grad je poznat po nazivu "zelena metropola" jer gotovo polovicu teritorija čine voda, šume, poljoprivredna područja i prostori s prostranim zelenim parkovima kao što su Westfalenpark i Rombergpark.

Povijest[uredi - уреди]

Dortmund 1647.

Dortmund se prvi put spominje 880. u jednom dokumentu kao Throtmanni[1]. Prvi tragovi života potječu još iz brončanog doba. Grad je uništen u požaru za vrijeme cara Fridrika prvog Barbarosse, da bi 1152. bio obnovljen te je postao član Hanze. Kraj Dortmunda je prolazio trgovački put Hellweg, koji je igrao bitnu ulogu u razvoju grada.

Godine 1661. u potresu se srušila protestantska crkva Reinoldikirche. Grad je 1815. potpao pod Prusiju (prusku Westfaliju), a prije je bio dio vojvodstva Oranien-Nassau. Bio je središte okruga Regierungsbezirk Arnsberg. Nakon industrijalizacije u 19. stoljeću grad je postao središte proizvodnje ugljena i čelika.

Za vrijeme nacističke Njemačke srušena je sinagoga, mnoge zgrade, parkovi i vrtovi. Za vrijeme Drugog svjetskog rata Dortmund je doživio teška bombardiranja od strane Saveznika, u kojima je srušeno oko 80% grada. Nakon rata grad je brzo obnovljen te je postao središte proizvodnje hi-tech tehnologije. Dortmund je potpao pod Zapadnu Njemačku i vrlo se brzo razvijao, a stanovništvo je naglo poraslo.

Danas je jedan od najrazvijenijih gradova u Njemačkoj.

Zemljopis[uredi - уреди]

Dortmund se nalazi na 76 m nadmorske visine u središtu pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija. Nalazi se u Westfalijskoj nizini (jugopazadnom dijelu Pribaltičke nizine uz Rajnu). Kroz grad protječe rijeka Ruhr, pritoka Rajne. Postoji kanal od Dortmunda do ušća rijeke Ems u Sjeverno more. Dortmund je značajna riječna luka i riječno čvorište putem kojeg brodovi rijekom Ruhr plove u Rajnu i kanalom u Sjeverno more.

Grad je dio konurbacije Ruhr - niza povezanih gradova u zapadnom dijelu Njemačke uz rijeke Rajnu i Ruhr koji se proteže od Bonna i Kölna do Dortmunda i Hamma. Konurbacija Ruhr sastoji se od mnogo samostalnih gradova koji su međusobno povezani i u stvarnosti funkcioniraju kao jedan grad. U prostoru Ruhra postojala su značajna nalazišta ugljena i željezne rude, koja su bila temelj razvoja industrije u tom prostoru.

Znamenitosti[uredi - уреди]

Najpoznatija crkva u gradu je romaničko-gotička crkva sv. Reinolda (Reinoldikirche). Značajne su i crkve sv. Petra i sv. Marije. Zanimljiva je gradska vijećnica. U gradu postoji mnogo parkova (najznačajniji je Signal Iduna Park u kojem se nalazi stadion nogometnog kluba Borussia). Dortmund je industrijski centar, te u njemu postoje mnogi spomenici industrijske arhitekture (dio Europske rute industrijske baštine).

Sport[uredi - уреди]

Od sportskih klubova najznačajniji je nogometni klub Borussia Dortmund, jedan od najvažnijih njemačkih klubova i pobjednik UEFA Lige prvaka i Interkontinentalnog kupa 1997. godine.

Slavni ljudi[uredi - уреди]

Panorama grada

Reference[uredi - уреди]

  1. Rudolf Kötzschke (Hrsg.): Die Urbare der Abtei Werden a. d. Ruhr (= Publikationen der Gesellschaft für rheinische Geschichtskunde XX: Rheinische Urbare). Bd. 2: A. Die Urbare vom 9.-13. Jahrhundert. Hrsg. von Rudolf Kötzschke, Bonn 1908, Nachdruck Düsseldorf 1978, Bd. 3: B. Lagerbücher, Hebe- und Zinsregister vom 14. bis ins 17. Jahrhundert, Bonn 1908, Nachdruck Düsseldorf 1978, Bd. 4,I: Einleitung und Register. I. Namenregister. Hrsg. von Fritz Körholz, Düsseldorf 1978, Bd. 4,II: Einleitung, Kapitel IV: Die Wirtschaftsverfassung und Verwaltung der Großgrundherrschaft Werden. Sachregister. Hrsg. von Rudolf Kötzschke, Bonn 1958

Literatura[uredi - уреди]

  • Berger, Dieter (1999). Geographische Namen in Deutschland. Bibliographisches Institut. ISBN 3411062525. 
  • Fulbrook, Mary (1991). A Concise History of Germany. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-36836-0. 
  • Gareth, Shaw (2011). Urban Historical Geography: Recent Progress in Britain and Germany (Cambridge Studies in Historical Geography) (Reprint edition izd.). Cambridge University Press. ISBN 0521189748. 
  • Home, William R.; Pavlovic, Zoran (2007). Germany (Modern World Nations) (2 ed. izd.). Chelsea House Pub. ISBN 0791095126. 
  • Hamm, Ingrid; Werding, Martin; Seitz, Helmut (3540681353). Demographic Change in Germany (8. izd.). New York: Springer-Verlag. ISBN 2007. 
  • Berghahn, V. R. (2004). Modern Germany: Society, Economy and Politics in the Twentieth Century (2. izd.). Cambridge University Press. ISBN 0521347483. 
  • Jähnig, Bernhart; Biewer, Ludwig (1991). Kleiner Atlas zur deutschen Territorialgeschichte (2. izd.). Bonn: Kulturstiftung der Deutschen Vertriebenen. ISBN 3885570963. 
  • Dornbusch, Joachim; Aner, Ekkehard (1997). Grosser Atlas zur Weltgeschichte. Braunschweig: Westermann. ISBN 3075095206. 

Vidi još[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]

Commons-logo.svg U Wikimedijinoj ostavi nalazi se članak na temu: Dortmund