Cistercitski samostan Kostanjevica
_(3984343034).jpg) | |
| Mjesto | Kostanjevica na Krki |
| Država |  Slovenija
|
| Vrijeme gradnje | 1234. |
| Obnova | renesansa, barok, 1957. |
| Vlasnik | Slovenska država |
| Korisnik | Galerija Božidar Jakac |
| Tip građevine | samostan |
| Arhitektonski stil | romanika |
| Tehnički podaci | |
| Broj katova | 3 |
| Koordinate: 45°50′N 15°24′E / 45.833°N 15.400°E | |
  Cistercitski samostan Kostanjevica | |
'Cistercitski samostan Kostanjevica (lokalno Grad Kostanjevica, službeno Studenec svete Marije, latinski: Fons sanctae Mariae) je bivši samostan u slovenskom gradiću Kostanjevica na Krki. Samostan se nalazi oko 2 km od centra Kostanjevice, kod izvora potoka Obrha.
Historija[uredi | uredi kod]
Samostan je 1234. dao izgraditi koruški vojvoda Bernard Spanheim. Nova ustanova mu je trebala poslužiti da učvrsti svoju ekonomsku moć, ali i da služi kao porodična grobnica. Zbog toga ga je obdario velikim zemljištem i dugo vremena je bio jedan od najbogatijih subjekata u Kranjskoj. Na vrhuncu je u njemu živjelo do 86 redovnika.[1]
Samostan je temeljno obnovljen u prvoj polovici 18. vijeka u baroknom stilu, kada su mu izgrađene brojne arkade u klaustru, a oslikao ga je Franc Jelovšek.[1] Cistercite je zajedno s drugim redovima 1786. ukinuo car Joseph II. Tada je ugašen i njihov samostan, arhiva je predana državi, inventar prodan na dražbi, a u njegove prostorije se uselio lokalni sud, uprava šumarije i škola,[1] a od 1929. i novoosnovana vinarska zadruga.[2] Samostan je najgore stradao za Drugog svjetskog rata 1942. i 1943. kad je popaljen i djelomično razrušen.[1] Nakon Drugog svjetskog rata prostorije samostana su koristila brojna poduzeća, između ostalog i Agrokombinat, Labod i Iskra. Prvi pokušaj obnove samostana izvršen je 1930-ih, ali je prava restauracija započela tek od 1957. jer se je tad urušio crkveni zvonik.[1] Od 1974. u samostanu stalno djeluje Galerija Božidar Jakac,[1] a od 1989. samostan ima status republičkog spomenika kulture, čiji se rad i održavanje financira iz državnog budžeta. Pored galerije, samostan je poznat i po kiparskom simpoziju Forma Viva koji se održavao u samostanskom parku.
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 „Nekdanji cistercijanski samostan - FONS BEATAE MARIAE” (slovenski). Galerije Božidar Jakac. Pristupljeno 14. 4. 2014.
- ↑ „Zgodovina Kostanjevice na Krki” (slovenski). Občina Kostanjevica na Krki. Pristupljeno 14. 4. 2014.
