Chocó (departman)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Chocó
Pozicija departmana na karti Kolumbije
U sastavu Kolumbije
Upravni oblik okrug
Službeni jezik španjolski
Glavni grad Quibdó
guverner Ariel Palacios Calderón
Površina 48353 km²
Stanovništvo 544.764
Gustoća 11 stanovnika na km²

Chocó (španjolski: Departamento de Chocó) je jedan od 32 departmana na koji je Kolumbija administrativno podjeljena.[1]

Karakteristike[uredi | uredi kod]

Chocó se prostire na zapadu zemlje od obala Pacifika i Karipskog mora do prvih planina Zapadnih Kolumbijskih Kordiljera.[2]

Paralelno sa pacifičkom obalom prostire se Masiv Serranía del Baudó, čiji se vrhovi uzdižu do 1,810 metara nadmorske visine. Dvije najznačajnije rijeke su Atrato i San Juan, koj teku u suprotnim smjerovima, prva prema Karibima, druga prema Pacifiku, čije su doline obrasle tropskim prašumama.[2]

Kako se Departman Chocó nalazi unutar pojasa ekvatorijalne klime, koju karakterizira velika količina padavina (više od 9,000 mm godišnje) i temperature uz obalu i po dolinama iznad 27 °C, sa vlagom od 90%.[2] Chocó i nije baš gusto naseljen, jer tu klimu većina teško podnosi.

Chocó sa sjevera graniči sa Republikom Panama i Karipskim morem, sa istoka sa departmanima Antioquia i Risaralda i sa juga sa Departmanom Valle del Cauca.

Departman ima površinu od 48,353 km², na kojoj je 2020. živilo 544,764 stanovnika.[1]

Administrativna podjela[uredi | uredi kod]

Departman je administrativno podjeljen na 30 općina.[1] Quibdó je administrativni centar departmana i najveći grad.

Historija[uredi | uredi kod]

Prvi Španjolac koji je istražio karipski Zaljev Urabá 1501., bio je Rodrigo de Bastidas, Nešto kasnije - 1510. u tom je zaljevu Vasco Núñez de Balboa osnovao naselje Santa María la Antigua del Darién, koje je ubrzo napušteno.[2]

Eksploatacija velikog rudnog bogatstva Chocóe, godinama je bila najveći motiv za kolonizaciju tog kraja. Teške klimatske prilike, primorale su Španjolce da uvezu crne afričke robove, koji su istisnuli domorodačke indijance.[2]

Dekretom iz 1906., provincija Chocó je odvojena od Cauce i formirana kao intendatura. Zakonom iz novembra 1947. formiran je Departman Chocó.[2]

Privreda[uredi | uredi kod]

Privreda se bazira na rudarstvu, šumarstvu, ribarstvu, poljoprivredi i stočarstvu. Rudarstvo se uglavnom svodi na iskapanje zlata, i u nešto manjoj mjeri srebra i platine, iako postoje nalazišta vapnenca, molibdena i bakra. Sječa šuma bila je toliko intenzivna da je ugrozila ekosistem departmana.[2]

Industrija je u povojima i svodi se na pogone prehrambene industrije i namještaja

Posljednjih dekada razvija se turizam.[2]uz nešto rudarstva i solana.[2]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 1,2 Chocó Department (engleski). City population. Pristupljeno 27.12. 2022. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 2,7 2,8 Departamento de Chocó (španjolski). Colombiamania. Pristupljeno 27.12. 2022. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]