Bahia

Izvor: Wikipedia
Bahia
Zastava Bahije
zastava države Bahia
Grb države Bahia
grb države Bahia
Položaj Bahije u Brazilu
Vidi sve države Brazila
Glavni grad Salvador
Najveći grad Salvador
Površina 564 273 km²
Stanovništvo
  - Ukupno
  - Gustoća

13 070 250
23.2 stanovnika/km²
Guverner Paulo Souto
Vremenska zona GMT-3
ISO 3166-2 BR-BA

Bahia je jedna od država u Brazilu, nalazi se na na sjeveroistoku, uz Atlantski ocean. Ime je dobila po arhaičnoj portugalskoj riječi koja znači zaljev. Prvobitni naziv je bio a baía de Todos os Santos, odnosno Zaljev Svih Svetih, jer je zaljev otkriven 1. studenog 1501. godine, na katolički praznik Svi Sveti.

Povijest[uredi - уреди]

Pošto su portugalski moreplovci, ovu zemlju proglasili portugalskim područjem, nastao je i današnji glavni grad, Salvador na brežuljku koji nadvisuje zaljev Svih Svetih. Ovaj grad i ova regija je bila središnja portugalska regija i u trgovačkom i u administrativnom smislu, za sve portugalske kolonije u Amerikama, sljedećih 200 godina. Nakratko (1624 - 1625), ovim područjem su zavladali i Nizozemci. 1832. Bahiju je posjetio i Charles Darwin.

Bahia je bila posljednja država koja se priključila nezavisnoj konfederaciji Brazila, jer su pojedini članovi elite ove države i dalje bili lojalni portugalskoj kruni i po proglašenju nezavisnosti. Nezavisnost je proglašena 2. srpnja 1823. godine, što se i danas u Bahiji slavi kao Dan nezavisnosti Bahije. Skoro svi stanovnici Bahije, drže do toga da je ovo i stvarni dan nezavisnosti čitavog Brazila, a ne 7. rujan, kada je Imperator Pedro Prvi, proglasio nezavisnost.

Još od 16-og stoljeća Bahia je postala centar uzgoja šećera, od kada, zavhaljujući tome, nastaju mnogi gradovi u ovoj državi. Kako su od važnog značaja za plantaže šećera bili robovi, više od 37% svih robova iz Afrike je poslano u Brazil, a najveći broj ovih robova, je korišten za plantaže u Bahiji.

Zemljopis[uredi - уреди]

Datoteka:Bahia bay 1882.jpg
Karta zaljeva Svih Svetih iz 1882. godine

Država je geografski podijeljena na sljedeće regije:

  • mata atlântica - atlantski obalski pojas,
  • recôncavo - pojas oko zaljeva Svih Svetih, područje u kojoj se nalaze plantaže šećera i duhana,
  • planalto - koji predstavlja unutrašnjost Bahije i uključuje dijelove sertão područja, koja se proteže i kroz druge države sjeverozapadnog Brazila i predstavlja prilično ogoljena područja.

Rijeka São Francisco, druga po veličini u Brazilu, izvire u državi Minas Gerais, putujući sjeverno, prolazi kroz čitavu planalto regiju Bahije, i na sjeveru čini granicu između Bahije i Pernambucoa.

Gospodarstvo[uredi - уреди]

Bahia je danas glavni proizvođač i izvoznik kakaa u Brazilu. Osim poljoprivrede, koja je ovdje na visokom nivou, država posjeduje i velike rezerve ruda i nafte, pa je tako i industrija prilično razvijena. Turizam, kao gospodarska aktivnost je također veoma razvijena u Bahiji, zbog obalnog pojasa sa prelijepim plažama i brojnih brazilskih karnevala.

Kultura[uredi - уреди]

Kao glavna destinacija afričkih robova, Bahia nosi najizražajniji pečat Afričke kulture u Brazilu. Ovo podrazumjeva, religiju Candomblé , nastalu od afričke Yoruba religije, borilačku vještinu capoeira, razne glazbene pravce nastale od afričke glazbe kao što su samba, afoxé, axé i na kraju i kuhinju koja je čvrsto vezana za kulinarstvo zapadne Afrike.

U Bahiji su se rodili mnogi brazilski umjetnici, pisci i glazbenici. Među njima su svakako najpoznatiji osnivači glazbenog pokreta Tropicália (brazilski hipi glazbeni pokret iz 60-ih i 70-ih godina 20-og stoljeća), Gilberto Gil i Caetano Veloso, nove snage axé glazbe Daniela Mercury i Ivete Sangalo. Grad Salvador, ali i ostali gradovi u Bahiji su dom blocos-afros grupa.

Jedan od najvećih brazilskih pjesnika, Castro Alves, tvorac poeme Navio negreiro, koja se smatra remek-djelom brazilskog romantizma je bahianac. Bahia, sa svojim piscima je bila izvorište portugalskog jezika i najviše je sudjelovala u širenju portugalskog po ostalim brazilskim teritorijima. Među suvremenim piscima iz Bahije, najpoznatiji su Jorge Amado i João Ubaldo Ribeiro.

Domorodačka plemena[uredi - уреди]

Kao i u cijelom Brazilu, i u Bahiji se nalaze domorodačka plemena. Na južnom dijelu atlantske obale i u unutrašnjosti države, nalazi se pleme Pataxó, dok se na sjeveru Bahije, uz rijeku São Francisco nalazi pleme Tuxá.

Popis plemena: Aimoré, Akroá, Amoipira, Arikosé (Aricobé), Baenã, Botocudo, Caimbé (Kaimbé), Gerén (Gueren), Huamói (Atikum), Imboré, Kamakan, Kamarú-Kariri (Camuru), Kanarín, Kantaruré, Kariri, Katrimbí (Catrimbi, Katembri), Kipeá (Kiriri), Krekmún, Manaxó, Maniân, Maraká, Masakará, Maxakali, Monoxó, Nokg-Nokg, Okrên, Orizes, Pankararé, Pankararu, Pankaru, Papaná, Pataxó, Pataxó Hãhãhãe, Payayá, Periá, Pontá, Rodelas, Sacracrinhas, Sapuya (Sabuja), Tobajara, Topín, Tukanusú, Tupiná, Tupinambá, Tupinikin, Tuxá, Xakriabá.

Vanjske veze[uredi - уреди]