1524

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Ovo je članak o godini 1524.
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 15. vijek16. vijek17. vijek
Decenija: 1490-e  1500-e  1510-e  – 1520-e –  1530-e  1540-e  1550-e
Godine: 1521 1522 152315241525 1526 1527
1524. po kalendarima
Gregorijanski 1524. (MDXXIV)
Ab urbe condita 2277.
Islamski 930–931.
Iranski 902–903.
Hebrejski 5284–5285.
Bizantski 7032–7033.
Koptski 1240–1241.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1579–1580.
Shaka Samvat 1446–1447.
Kali Yuga 4625–4626.
Kineski
Kontinualno 4160–4161.
60 godina Yang Drvo Majmun
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11524.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1524 (MDXXIV) bila je prijestupna godina koja počinje u petak (1. jan./sij. po julijanskom kalendaru).

Događaji[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj
  • početkom godine - Ivan Tahy postavljen za hrvatskog bana uz Ivana Karlovića, većina ga ne priznaje.
  • 19. 1. - Mlečani odgovaraju negativno poslaniku bana Ivana Karlovića, koji im je nudio posjede, i šalju mu 5.000 dukata.
  • 20. 1. - Ferdinand Frankapan javlja da su Turci od 11. 11. osam puta dolazili pod Ozalj.
Februar/Veljača
  • 5. 2. - Mustafa, vojvoda mostarskog paše Mehmet-bega (Mihaloglua?), došao pod Klis.
  • 18. 2. - Nadvojvoda Ferdinand javlja Ludvigu II da je odredio 200 lakih konjanika i 600 pješaka za obranu hrvatske granice[1].
Mart/Ožujak
  • ca. 1. 3. - Giovanni da Verrazzano, Firentinac u francuskoj službi, pristao uz Rt Straha (Cape Fear) na obali severne Amerike, koju istražuje sledećih meseci.
  • mart - Pedro de Alvarado sa indijanskim saveznicima srušio državu naroda Quiché u Gvatemali.
April/Travanj
  • ca. 10. 4. - Senjski kapetani i kliški kastelani Petar Kružić i Gregorije Orlovčić razbili Turke pod Klisom.
  • 17. 4. - Verrazzano video ostrvo Manhattan.
  • travanj - Kralj Ludvig II nije sazvao sabor o Jurjevu, što izaziva nezadovoljstvo ugarskog plemstva.
  • travanj, druga polovica - Turci pod Metlikom u Kranjskoj (odvedeno 4000 robova); u isto vrijeme su na udaru Udbina Ivana Karlovića; posjedi kneza Nikole Zrinskog i knezova Blagaja, kao i Frankopana (Modruš, Ozalj, Grobnik)[2].
  • 30. 4. - Talijanski ratovi: Bitka kod Sesije, španska pobeda nad Francuzima u Italiji.
Maj/Svibanj
  • 6. 5. - Novi ostrogonski nadbiskup je László Szalkay, egerski biskup i kraljev vrhovni kancelar[3].
  • 17. 5. - Kralj Ludvig II dozvoljava Hrvatima iz ugroženih krajeva (uglavnom oko Kupe, Korane, Une i Pomorja) da se presele na ugarska imanja peharnika Franje Baćana[2].
  • 23. 5. - Novi safavidski šah Persije je maloletni Tahmasp I (do 1576).
Jun/Lipanj
Jul/Srpanj
Avgust/Kolovoz
  • kolovoz - Ivan Karlović se vjerojatno odrekao banskog položaja.
Septembar/Rujan
  • 8. 9. - Ugarski sabor; kralj ranije ozlojedio niže plemstvo povratkom Stjepana Báthoryja za palatina;
  • 13. 9. - Nakon što su Pizzaro, Almagro i Luque sklopili dogovor za osvajanje Carstva Inka, Pizzaro pokreće prvu ekspediciju koja se neuspešno završila.
  • rujan-listopad - Turci osvojili Oršovu i Peth(?), Severin se ubrzo predao - u Ugarskoj uzajamne optužbe oko odgovornosti između nižeg plemstva i dvorske stranke, zaključci sabora nisu potvrđeni.
  • jesen - Novi turski upadi u Hrvatsku.
Oktobar/Listopad
  • oktobar - Francuski kralj François I ulazi u Italiju i opseda Paviju.
  • 22. 10. - Nikola Zrinski sklopio u Beču ugovor sa nadvojvodom Ferdinandom kojim mu ustupa na dvije godine gradove Novi i Dobra Njiva na Uni[4].
Decembar/Prosinac
  • 8. 12. - Osnovan grad Granada u Nikaragvi, koji se smatra najstarijim registrovanim španskim gradom u kontinentalnim Amerikama.
  • prosinac, druga polovica - Kardinal Lorenzo Campeggi stigao u Ugarsku, pokušava ispraviti stvari na dvoru[5].

Tokom/tijekom godine[uredi | uredi kod]

  • U Hondurasu poražen i ubijen Cristóbal de Olid koji se pobunio protiv Cortésa.
  • Parmigianinov Autoportret u konveksnom ogledalu.
  • Cosmographicus liber Petra Apijana.
  • Bernardin Frankopan napustio razrušeni Modruš i preselio u dograđeni Ogulin[6].
  • Turci obnovili utvrđenje Fetislam kod Kladova.
  • Zabeležen pećki mitropolit Marko.
  • Toma Niger imenovan trogirskim biskupom.
  • Osnovan Novodevički manastir u Moskvi.
  • Franjevački letopis: „razoriše Turci bosanske manastire, Konjic, visočki, sutinski, kreševski i foinički ... i kad razoriše crkve povedoše ministra i š njim 12 fratarah”[7].
  • Berberi izbacili Špance iz Ifnija.
  • 1524-25 - Aleixo Garcia istražuje dan. Paragvaj, dolazi do periferije Carstva Inka.

Rođenja[uredi | uredi kod]

Smrti[uredi | uredi kod]

Marko Marulić
Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1524.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. V. Klaić, str. 326
  2. 2,0 2,1 V. Klaić, str. 328
  3. V. Klaić, str. 306
  4. V. Klaić, str. 331
  5. V. Klaić, str. 308
  6. V. Klaić, str. 330
  7. Vladimir Ćorović, Bosna i Hercegovina, Historiski pregled, rastko.rs