1401
Izvor: Wikipedia
< | 14. vijek | 15. vijek | 16. vijek | >
< | 1370-e | 1380-e | 1390-e | 1400-e | 1410-e | 1420-e | 1430-e | >
<< | < | 1397. | 1398. | 1399. | 1400. | 1401. | 1402. | 1403. | 1404. | 1405. | > | >>
| Gregorijanski | 1401 MCDI |
| Ab urbe condita | 2154 |
| Islamski | 803 – 804 |
| Iranski | 779 – 780 |
| Hebrejski | 5161 – 5162 |
| Bizantski | 6909 – 6910 |
| Koptski | 1117 – 1118 |
| Hindu kalendari | |
| - Vikram Samvat | 1456 – 1457 |
| - Shaka Samvat | 1323 – 1324 |
| - Kali Yuga | 4502 – 4503 |
| Kineski | |
| - Kontinualno | 4037 – 4038 |
| - 60 godina | Yin Metal Zmija (od kineske N. g.) |
| Holocenski kalendar | 11401 |
| Podrobnije: Kalendarska era | |
Godina 1401 (MCDI) bila je redovna godina koja počinje u subotu (1. 1. po julijanskom kalendaru).
Sadržaj/Садржај |
Događaji [uredi - уреди]
- 14. 2. - Dogovoreno primirje između plemića i pučana u Splitu.
- februar - Mletački Senat obustavlja isplatu godišnje provizije Đurđu II Balšiću, smatrajući ga za glavnog vinovnika pobune koja traje od 1399 (pregovori traju godinu dana).
- mart - Timur zauzeo mamelučki Damask (razgovara sa Ibn Khaldunom).
- 28. 4. - Ugarsko-hrvatski kralj Žigmund zarobljen od plemstva u Budimu i zatvoren u Višegradu; postavljena privremena vlada palatina Detrika Bubeka (pretendenti na presto su Ladislav Napuljski, austrijski vojvoda Vilhelm i poljski kralj Vladislav II).
- 11. 6. - Pristalice poljskog kralja Vladislava II ga proglasili za ugarskog kralja.
- jun - Vojvoda Hrvoje Vukčić poziva dalmatinske gradove da priznaju Ladislava Napuljskog (i kralj Stjepan Ostoja je došao pod Knin) - Zadar prvi pristaje; Split otvoreno odbija tako da dolazi do rata sa Hrvojem oko Omiša (Hrvoju pomaže cetinski knez i šurjak Ivaniš Nelipić).
- jun? - Timur zauzeo Bagdad, uz njemu uobičajeno krvoproliće i razaranje.
- kolovoz - Hrvatski ban Nikola II. Gorjanski izdejstvovao Žigmundov povratak na prijestol (uz pomoć kraljevog brata Vaclava IV i drugih pristalica).
- septembar? - Kralj Žigmund se verio 9-godišnjom Barbarom, kćerkom Hermana II. Celjskog.
- listopad-prosinac - Splićani uzeli Omiš Hrvoju, a Nelipić uzeo Klis, kao i selo Radošić od Trogirana.
Tokom/tijekom godine [uredi - уреди]
- Bosanski kralj Stjepan Ostoja zahtevao od Dubrovnika da istakne bosansku zastavu umesto ugarske - odbijanje dovodi do napetosti na granici.
- Korčula: usled sukoba između domaćeg vijeća i Đurđevog vikara Marinče Miroševića, Đurđe donosi odluku da se vikar mjenja svake godine (Korčulani u novembru odbijaju da prime bilo kog Đ. vikara).
- Stjepanu Ostoji se rodio prvenac (Stjepan Ostojić?)[1].
- Engleski parlament doneo zakon De heretico comburendo - o spaljivanju heretika na lomači, što se odnosi na lolarde, sledbenike John Wycliffe-a.
Rođenja [uredi - уреди]
- 12. maj - Car Shoko od Japana (u. 1428)
- 23. jul - Francesco I Sforza, vojvoda od Milana (u. 1466)
- 27. oktobar - Catherine od Valoisa, supruga Henryja VI od Engleske (u. 1437)
- 26. novembar - Henry Beaufort, 2nd Earl of Somerset (u. 1418)
- 21. decembar - Tommaso Masaccio, italijanski slikar (u. 1428)
- Charles I, vojvoda od Bourbona (u. 1456)
- Jacqueline, grofica od Hainauta (u. 1436)
- vjerojatno
- Nikola Kuzanski, njemački filozof, matematičar i astronom (d. 1464)
Smrti [uredi - уреди]
- mart - William Sawtrey, engleski lollardski mučenik (spaljen na lomači)
- 8. april (ili 8. august) Thomas de Beauchamp, 12th Earl of Warwick (b. 1338)
- 20. oktobar - Klaus Störtebeker, njemački pirat
- nepoznat datum
- Anabella Drummond, kraljica Škotske
Reference [uredi - уреди]
- ↑ V. Ćorović, Historija Bosne, str. 204