1398
Izvor: Wikipedia
< | 13. vijek | 14. vijek | 15. vijek | >
< | 1360-e | 1370-e | 1380-e | 1390-e | 1400-e | 1410-e | 1420-e | >
<< | < | 1394. | 1395. | 1396. | 1397. | 1398. | 1399. | 1400. | 1401. | 1402. | > | >>
| Gregorijanski | 1398 MCCCXCVIII |
| Ab urbe condita | 2151 |
| Islamski | 800 – 801 |
| Iranski | 776 – 777 |
| Hebrejski | 5158 – 5159 |
| Bizantski | 6906 – 6907 |
| Koptski | 1114 – 1115 |
| Hindu kalendari | |
| - Vikram Samvat | 1453 – 1454 |
| - Shaka Samvat | 1320 – 1321 |
| - Kali Yuga | 4499 – 4500 |
| Kineski | |
| - Kontinualno | 4034 – 4035 |
| - 60 godina | Yang Zemlja Tigar (od kineske N. g.) |
| Holocenski kalendar | 11398 |
| Podrobnije: Kalendarska era | |
Godina 1398 (MCCCXCVIII) bila je redovna godina koja počinje u utorak (1. 1. po julijanskom kalendaru).
Sadržaj/Садржај |
Događaji [uredi - уреди]
- januar - U Bosnu provaljuje turska vojska (Bajazitovi sinovi i Stefan Lazarević kao vazal), ali trpi od jake zime i velikog snega - vojvoda Hrvoje Vukčić, pristaša Ladislava Napuljskog, osumnjičen za saučesništvo.
- ožujak-lipanj - Kralj Žigmund boravi u Slavoniji, gdje sakuplja vojsku protiv vojvode Hrvoja.
- mart, druga polovina - Usled nereda u Bosni, pristalice kraljice Jelene (Nikolići i Radivojevići) traže utočište na dubrovačkoj teritoriji[1].
- april - Dubrovčani prebacili u svoj grad Katarinu-Jelenu, ženu Sandalja Hranića, iz Budve, gdje se ona više nije osjećala bezbjedno.
- ca. proljeće - Radič Sanković se oslobodio zahvaljujući metežima u Bosni (bio zatočen 1391, zbog prodaje Konavla Dubrovniku)[1].
- maj - Stjepan Ostoja novi bosanski kralj, nakon što je Jelenu srušila vlastela (Vukčić, Hranić, Radenović).
- 3. 6. - Knez Priboje Masnović, zapovednik Visokog, dobio dubrovačko građanstvo.
- 30. 6. - Jianwen ("Ustanovljenje građanske vrline", osobno ime Zhu Yunwen) postaje drugi car iz dinastije Ming.
- srpanj - Žigmund provalio u Hrvojev posed, do Vrbaskog grada, ali poražen.
- kolovoz? - Hrvoje u kontranapadu zauzeo dubičku županiju od Emerika Bubeka, vranskog priora.
- septembar - Timur upao u Delhijski Sultanat.
- oktobar - Kralj Žigmund u Iloku[1] (novi napad na Bosnu, takođe neuspešan?[2]); Ostoja provodi zimu u Usori sa vojskom i velikašima[1].
Tokom/tijekom godine [uredi - уреди]
- Posle pohoda u Bosnu:
- Zavera Novaka Belocrkvića i Nikole Zoića protiv kneza Stefana Lazarevića, koji ga optužuju pred Bajazitom za veze sa Ugrima - Novak pogubljen, Zoić se zamonašio[3].
- Majka Stefana Lazarevića kneginja Milica (monahinja Evgenija) i monahinja Jefimija odlaze u misiju kod Bajazita gde opravdavaju Stefana od optužbi za neuspeh bosanskog pohoda, na povratku donose mošti svete Petke u Srbiju[4][3].
- Prvi put se spominje naziv Valjevo (ranije Gradac).
- Francuska crkva povlači podršku antipapi Benediktu XIII, započinje petogodišnja opsada njegove palate u Avinjonu.
Rođenja [uredi - уреди]
Smrti [uredi - уреди]
- 1397-98 - Vuk Branković, srpski velikaš (* ca. 1345)
Reference [uredi - уреди]
- ↑ 1.0 1.1 1.2 1.3 V. Ćorović, Historija Bosne, str. 200
- ↑ Kotromanići, Ž. Fajfrić, rastko.rs
- ↑ 3.0 3.1 Sveta loza kneza Lazara, Ž. Fajfrić, rastko.rs
- ↑ Srbi između Turaka i Mađara, V. Ćorović, I. s. n., rastko.rs