Američka Samoa

Izvor: Wikipedia
(Preusmjereno sa Америчка Самоа)
Američka Samoa
Amerika Sāmoa / Sāmoa Amelika
American Samoa
Zastava Američke Samoe Grb of Američke Samoe
HimnaThe Star-Spangled Banner, Amerika Samoa
Položaj Američke Samoe
Glavni grad Pago Pago1(de facto), Fagatogo (sjedište vlade)
Službeni jezik/ci engleski, samoanski
Demonim Američki Samoanci
Vlada
 -  Državni poglavar Barack Obama (D)
 -  Guverner Togiola Tulafono (D)
 -  Viceguverner Ipulasi Aitofele Sunia (D)
Neinkorporirana teritorija SAD
 -  Tripartitna konvencija 1899 
 -  Tuitilina
cesija

1900 
 -  Manu'aova
cesija

1904 
Površina
 -  Ukupno 199 km2 (212.)
76.83 sq mi 
Stanovništvo
 -  procjena 2009  65.628 (196)
 -  popis 2000 57.291 
 -  Gustina 326/km2 
914/sq mi
Valuta Američki dolar (USD)
Vremenska zona (UTC-11)
Internetska domena .as
Pozivni broj +1-684

Američka Samoa (engleski: American Samoa; samoanski: Amerika Samoa) je neorganizirana, neinkorporirana teritorija Sjedinjenih Država koja se nalazi u Južnom Pacifiku jugoistočno od suverene države Samoe. Najveći (i najstanjeniji) otok je Tutuila, a u teritoriju ulaze i Manu‘a otoci, atol Rose i otok Swains. Američka Samoa je dio lanca Samoanskih otoka koji se nalaze zapadno od Cook otoka, sjeverno od Tonge i 500 km južno od Tokelaua. Na zapadu su otoci Wallis i Futuna.

Karta Samoanskih otoka

Samoanske otoke su drevni polinežani naselili još u prvom milenijumu pne. Evropljani su prvi put došli u 18. vijeku. Godine 1899. Samoansko otočje je podijeljeno sporazumom između Njemačke i SAD na zapadni i istočni dio. Lokalne poglavice su godine 1967. od Kongresa SAD uspjele isposlovati lokalnu autonomiju.

Sadržaj/Садржај

Istorija [uredi - уреди]

Samoa je bila naseljena već 1000 godina pne. Evropski istraživači su do Samoe stigli tek u 18. veku.

Ugovorom iz Berlina 1899. Nemačka i SAD podelile su arhipelag Samoa. Naredne godine SAD su okupirale manji, istočni deo arhipelaga.

Ostrva su imala i imaju velik značaj za američku vojnu mornaricu. Na poslovima vezanim za nju radi većina ostrvljana.

Postojao je plan posle Drugog svetskog rata da se Američka Samoa uključi u sastav SAD−a, ali je usled protivljenja lokalnih poglavica ovaj predlog odbačen. Po ustavu iz 1967, Američka Samoa ima autonomnu upravu.

Promet [uredi - уреди]

Značajnije morske luke za međunarodni promet su Pago Pago i Ta'u.

Distrikti [uredi - уреди]

Sastoji se od 4 distrikta: Eastern, Manu'a, Swains Island i Western.

Zanimljivosti [uredi - уреди]

  • Čak 30 Samoanaca igra u američkoj profesionalnoj ligi u Američkom fudbalu.
  • Fudbalski tim Američke Samoe drži jedan svetski rekord u fudbalu. Poražen je u međunarodnom meču protiv Australije sa 31:0, 11. aprila2001.
  • U literaturi se obično navodi Pago Pago kao prestonica Američke Samoe. Glavni grad je, u stvari, Fagatogo, a Pago Pago je ime luke.
  • Marta 1889, Nemačka mornarica granatirala je selo na Samoi gde je oštećena američka imovina. Tri Američka bojna broda uplovila su u luku na Samoi i pripremala se da se sukobe sa 3 nemačka broda koja su se tamo zatekla. Pre nego što je borba počela, uragan je potopio sve brodove obe zaraćene strane. Ovo je dovelo do „prinudnog“ primirja.

Vanjske veze [uredi - уреди]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku nalazi se još materijala vezanih uz temu:


Uredi Države i teritoriji Oceanije

Australija | Fidži | Istočni Timor | Kiribati | Maršalovi Otoci | Mikronezija | Nauru | Novi Zeland | Palau | Papua Nova Gvineja | Samoa | Solomonski Otoci | Tonga | Tuvalu | Vanuatu
Teritoriji: Američka Samoa | Francuska Polinezija | Guam | Kukovi otoci | Sjeverni Marijanski otoci | Niue | Norfolk | Nova Kaledonija | Pitkern | Tokelau | Wallis i Futuna



Politička podjela Sjedinjenih Američkih Država Zastava Sjedinjenih Američkih Država
Savezne države Alabama | Aljaska | Arizona | Arkansas | Colorado | Connecticut | Delaware | Florida | Georgia | Havaji | Idaho | Illinois | Indiana | Iowa | Južna Dakota | Južna Karolina | Kalifornija | Kansas | Kentucky | Louisiana | Maine | Maryland | Massachusetts | Michigan | Minnesota | Mississippi | Missouri | Montana | Nebraska | Nevada | New Hampshire | New Jersey | New York | Novi Meksiko | Ohio | Oklahoma | Oregon | Pennsylvania | Rhode Island | Sjeverna Dakota | Sjeverna Karolina | Tennessee | Teksas | Utah | Vermont | Virginia | Washington | Wisconsin | Wyoming | Zapadna Virginia
Savezno područje District of Columbia
Otočja Američka Samoa | Američki Djevičanski otoci | Atol Johnston | Atol Midway | Atol Palmyra | Greben Kingman | Guam | Otok Baker | Otok Howland | Otok Jarvis | Otok Navassa | Otok Wake | Portoriko | Sjevernomarijanski otoci