Zlatna Obala (švedska kolonija)
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Švedska Zlatna Obala (švedski: Svenska Guldkusten) je bila švedska kolonija koju je 1650. godine osnovao Hendrik Carloff na području današnje Gane, na obalama Gvinejskog zaljeva. Kolonija je opstala do 1663. godine, kada je sav švedski teritorij pripao Danskoj, koja ga je također kolonizirala.
Nakon što je Louis de Geer 1649. godine osnovao Švedsku afričku kompaniju, Hendrik Carloff je 1650. godine poslan na ekspediciju u Afriku. Po dolasku, Carloff je sklopio ugovor s akanskim kraljem o prodaji dijela teritorija. Švedska Zlatna Obala uspostavljena je 22. travnja 1650. godine, a Carloff je postao prvi upravitelj. Dvije godine kasnije, postavljeni su temelji za utvrdu Carlsborg.
Godine 1656., za kolonijalnog upravitelja imenovan je Johan Filip von Krusenstierna, što je razbijesnilo Carloffa. Napustio je Zlatnu Obalu samo da bi se 27. siječnja 1658. vratio na danskom brodu Glückstadt. Carloff je okupirao Fort Carlsborg te ga pripojio Danskoj.
Kralj Karl X. Gustav iskoristio je tu situaciju za pokretanje rata protiv Danske. Nakon Sporazuma iz Kopenhagena 1660. godine, utvrde su vraćene u posjed Švedske. No, kasnije se ispostavilo kako je jedan Carloffov suradnik već 1659. godine te utvrde prodao Nizozemcima i pobjegao u Angolu sa zlatom.
Nedugo zatim, narod je podigao uspješan ustanak protiv novih upraviteljima te je Švedskoj ponovo ponudio upravu. Švedska je tako ponovo postala kolonijalni gospodar, a von Krusenstierna je nanovo imenovan upraviteljem. No, Danci su ponovo počeli napade te su 20. travnja 1663. godine osvojili utvrde Carlsborg i Christiansborg.
Dana 9. svibnja 1664., britanski admiral Robert Holmes osvojio je teritorij te ga pripojio Britanskom Imperiju.