Wales u rimsko doba

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Rimske tvrđave u Walesu
Rimske tvrđave u Walesu

Historija Walesa u rimsko doba počela je godine 48. kada je na područje današnjeg Walesa pokrenuta rimska vojna invazija od strane guvernera Britanije. Osvajanje je okončano godine 78. a rimska vlast se nakon toga održala sve dok područje Walesa nije napušteno oko godine 383. Oblast Walesa se nakon osvajanja, zajedno sa njegovim stanovništvom, smatralo dijelom rimske Britanije bez nekog vlastitog identiteta, i takav status je zadržalo sve do kraja rimske vlasti.

Za rimsku vlast u današnjem Walesu je karakteristično da je imala značajke vojne okupacije, a da su jedini izuzetak od toga predstavlja obalna područja današnjeg Južnog Walesa istočno poluotoka Gower, gdje su bili vidljivi tragovi romanizacije, kao i na nekoliko južnih arheoloških nalazišta među koje spadai Carmarthen. U južnom dijelu današnjeg Walesa se nalazi i Caerwent, jedini grad koga su podigli Rimljani. Wales je u to doba bio poznat kao izvor mineralnih sirovina, te su Rimljani intenzivno koristili inženjersku tehnologiju kako bi iskopali velike količine zlata, bakra i olova, kao i manje količine drugih metala kao što su cink i srebro.

Period rimske vlasti u Walesu je, pak, daleko poznatiji po ranim osvajačkim pohodima koje je karakterizirao žestok, ali na kraju neuspješan otpor lokalnih plemena kao što su Siluri i Ordoviki. Osim tragova gradskih naselja na jugu, rimski arheološki artefakti u Walesu se u potpunosti vezuju uz vojne puteve i fortifikaciju.

Eksterni linkovi[uredi | uredi kod]