Vodopad Plive

Vodopad Plive u Jajcu

Plivski vodopad se nalazi u Jajcu, centralni dio Bosne i Hercrgovine, na mjestu gdje se Pliva ulijeva u Vrbas. Vodopad je velika sedra, poznata i kao sedrena barijera, koja čini kaskadu visoku 22 metra. Prema količini sedre smatra se da je vodopad nastao prije 50.000 godina.

Ugroženost

Korito i vodopad rijeke Plive usječeni su u sedrene naslage debljine 70 m, dok je dubina korita koje je usječeno u sedru, približno 43 m. Uzdužni je pad rijeke Plive relativno velik, a najveći je od Velikog jezera do vodopada, gdje mjestimično prelazi i 2 %. S ovakvim padom prirodni tok rijeke Plive je hidraulički u silovitom režimu. Takav režim karakteriziraju povećane brzine, osobito pri većim vodama.

Geomorfološki razvoj korita i vodopada, kao i svih drugih prirodnih vodotoka, ovisan je o brojnim faktorima od kojih su tri najvažnija:

• Katastrofalni događaji (tektonski poremećaji, klizišta, poplave, suše). Rijeku Plivu kroz grad Jajce karakteriziraju redovne proljetne i jesenje poplave.
• Otpornost tla na eroziju i vegetacija slivnog područja. Sedra u koritu Plive je sa slabom otpornošću na eroziju, zbog visokog erozijskog potencijala korita, velikog nagiba dna, što u području vodopada dovodi do degradacije sedre, odnošenja materijala i vrlo izraženih erozijskih pojava.
• Ljudska djelatnost (promjene namjene zemljišta, urbanizacija, uređenje vodotoka, hidroenergetsko iskorištavanje voda i dr.). Ovaj faktor je jako izražen zbog zahvata na Velikom jezeru za potrebe HE Jajce I koji su u mnogome izmijenili prirodni režim voda.

Navedeni faktori doveli su do znatnog usporavanja ili gotovo zaustavljenog procesa stvaranja sedre, odnosno taloženja kalcij-karbonata na samom slapu te na području iznad i ispod slapa. Makrofiti, kao mahovine koje u znatnoj mjeri pridonose rastu sedre, slabo su razvijeni u riječnom toku i na sedrenim naslagama iznad i ispod slapa.

Sanacije

Raspadanje sedre se uočava već skoro 100 godina, i obično se javlja kada korito iz nekih razloga presuši (ljetne suše u kombinaciji sa odvodom vode za potrebe HE Jajce I i Elektrobosne), ili pri proticaju vrlo visokih voda, kada se razvijaju velike brzine vode u koritu (preko 4–5 m/s). Osim toga tu je i ljudska nepažnja, neuređena kanalizacija i smeće. Sve to dovodi do smanjenja rada sedrotvoraca, a do povećanja erozije.

Plivski vodopad 1906. god.

Nekad su se vode rijeke Plive preko sedrene barijere prelijevale direktno u Vrbas. Sadašnji položaj vodopada posljedica je uzastopnih urušavanja i progresivne erozije. Time je vodopad izgubio svoju prvobitnu ulogu, a to je da predstavlja ušće rijeke Plive u Vrbas, po ĉemu je bio jedinstven u širem okruţenju. Postojala je mogućnost da dođe do potpunog obrušavanja vodopada. Na osnovu urađenog projekta sanacije, izvedeni su radovi, te je danas vodopad siguran za posjetioce.

Sanacijski radovi iz 1959. godine

Radovi su izvedeni prema rješenju Energoinvesta iz 1957. godine (radove je izvela Hidrogradnja iz Sarajeva 1959. godine). Obuhvatali su uređivanje korita i vodopada. Na mjestima preljeva izvedene su armiranobetonske olakšane brane, osigurane od prevrtanja čeličnom užadi. Projektna su rješenja za maksimalni protok od 178 m3/s i minimalni od 3 m3/s. Vodopad je u tom obliku "izdržao" 37 godina. Većina građana ga je prihvatila i ne znajući da to nije „prirodni“ oblik vodopada. Osnovno obilježje vodopada bilo je prelijevanje preko triju pragova, čime su formirana tri slapa.

Sanacijski radovi iz 1997. godine

Vodni valovi 1996. god. sa količinom vode više od 350 kubika u sekundi, u potpunosti su razorili korito Plive i produbili ga za šest metara, te prijetili urušavanju vodopada. Stvorena je kaverna prije vodopada koja je gutala svu vodu te je vodopad bio gotovo suh. Došlo je do potkopavanja i rušenja pojedinih prije izgrađenih građevina za reguliranje toka rijeke, od Okruglog jezera do utoka u rijeku Vrbas. Iste godine izvršena je sanacije i osiguranje slapa na lijevoj strani vodopada (pragovi 1 i 2). Radove sanacije izveo je Conex iz Mostara. Izvedeni radovi su imali isključivo za cilj privremeno osiguranje vodopada za protoke od oko 56 m³/s.

Sanacijski radovi iz 2004-2005. godine

U periodu od 2004. do 2005, sanirano je područje vodopada i izgrađena je stabiliziraju korito u duljini od oko 300 m, između pragova 7 i 8, od planiranih 13 pragova. Radove je izvela Hidrogradnja iz Sarajeva. Tih godina, paralelno sa sanacijom, pojavili su se poplavni valovi i uzrokovali znatne promjene u morfologiji korita, kao i odnošenje prirodnih obala korita na svim mjestima gdje ono nije bilo zaštićeno regulacijskim radovima.

Sanacijski radovi iz 2012. godine

U ovoj, završnoj, četvrtoj fazi, za koju je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine odobrila iznos od 400.000 konvertibilnih maraka, izgrađen je prilaz vodopadu, postavljena turistička signalizacija, klupe, vidikovac i uređen park kroz koji se dolazi do vodopada. Do ove godine je u sanaciju korita rijeke Plive i vodopada u Jajcu utrošeno oko sedam milijuna konvertibilnih maraka.<

Sanacijski radovi iz 2021. godine

Te godine nastavljeni su radovi po projektu sanacije na pragu 13, radi potpune stabilizacije obale i zaštite porodičnih kuća.

Konačno rješenje

Rijeka Pliva se u skladu s odredbama člana 5. Stav (2) Zakona o vodama Federacije BiH, svrstava u vodotoke I kategorije. Nadležnost za upravljanje ovim vodotokom dodijeljena je Agenciji za vodno područje rijeke Save (AVP Sava). Za ove aktivnosti Agencija posjeduje svu neophodnu dokumentaciju, a radovi se izvode po Rješenju o odobrenju za građenje izdatom od strane Federalnog ministarstva za prostorno uređenje.ref>- Saopćenje o sanacionim radovima na koritu rijeke Plive, 2012. - Agencija za vodno područje rijeke Save - Pristupljeno 12.2.2024.</ref>

Ciljevi i zadaci pred nastavak radova na sanaciji korita i vodopada rijeke Plive su - zaustaviti daljnju degradaciju korita i vodopada, a da se pritom u što većoj mjeri zadrže prirodne morfološke forme i materijali odnosno sedra.

Turistička zajednica grada Jajca sa svojim partnerima svake godine organizuje manifestaciju pod nazivom - Skokovi u Plivski vodopad.

Izvori

Vodopad Plive na Wikimedijinoj ostavi