Ustanak šeika Saida

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Ustanak Šeika Saida
Datum februar 1925 - mart 1925
Lokacija područje Diyarbakira i Mardina
Ishod odlučujuća turska pobjeda i gušenje ustanka; Mosul dodijeljen Britanskom mandatu Mezopotamije
Sukobljene strane
 Turska
alevijska plemena (Hormekan i Lolan)
Irački Kurdistan Kurdska plemena
Komandanti i vođe
Turska Mustafa Kemal
Kiazim Pasha (Treća armija)
Mürsal Pasha (VII korpus)
Naci Pasha (V korpus)
Irački Kurdistan Sheikh Said Predaja (i naknadno pogubljen)
Snage
52.000 vojnika i žandara 15.000 kurdskih plemenskih boraca
Žrtve i gubici
15.000-20.000[1] ili 40.000-250.000 civila ubijeno[2]

Pobuna šeika Saida (kurdski:Serhildana Şêx Seîdê Pîran, turski: Şeyh Said İsyanı, današnje ime: Genç Hâdisesi što znači "Genç incident") je bio ustanak kurdskog stanovništva koji je pod vodstvom svećenika šeika Saida 1925. izbio protiv vlasti novoproglašene Republike Turske. Ustanici, kojima su se priključili mnogi pripadnici hamidija, nekadašnje kurdske pro-osmanske milicije su se nadali postići nezavisnost Kurdistana, kao i iskoristiti granični spor Turske i Britanije, koja je pod mandatom Lige naroda držala Mezopotamiju, odnosno područje Mosula, koje je Kemal Ataturk smatrao turskim. Britanska podrška, koju su ustanici očekivali, nije se materijalizirala. Ustanici su za mjesec dana poraženi od strane nadmoćnih turskih trupa koje su također koristile i avijaciju. Šeik Said je uhvaćen, osuđen na smrt i zarobljen. Ustanak je, međutim, značajno otežao diplomatski položaj Turske koja je morala pristati na britanske zahtjeve i priznati Mosul kao dio britanske teritorije (odnosno današnjeg Iraka).

Godine 1927. Saidov brat šeik Abdurahman sa svojim pristašama pokrenuo niz napada na turske vojne garnizone kasnije poznatih kao Pobuna šeika Abdurahmana.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. The Militant Kurds: A Dual Strategy for Freedom, Vera Eccarius-Kelly, page 86, 2010
  2. (page 104)

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]