Mardin

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Mardin
Historijski centra grada
Historijski centra grada
Historijski centra grada
Koordinate: 37°19′N 40°44′E / 37.317°N 40.733°E / 37.317; 40.733
država  Turska
regija Jugoistočna Anadolija
provincije Mardin
Vlast
 - gradonačelnik Süleyman Yıldız
Površina
 - Ukupna 969 km²
Visina 1 083
Stanovništvo (2012.)
 - Urbano područje 86 948
 - Područje utjecaja 139 254
Vremenska zona UTC+2 (UTC+3)
Poštanski broj 47x xx
Pozivni broj 0482
Karta
Mardin na mapi Turske
Mardin
Mardin
Mardin na karti Turske

Mardin je grad u jugoistočnoj Turskoj, on je i administrativni centar Provincije Mardin, poznat po svojoj arapskoj arhitekturi, te strateškom položaju na planini s koje se mogu nadzirati nizine sjeverne Sirije.

Historija[uredi | uredi kod]

Najraniji stanovnici Mardina su bili sirijski pravoslavni kršćani, koji su osnovali grad u 3. vijeku. Grad je održao svoj kršćanski identitet tokom muslimanske arapske vlasti između 7. i 13. vijeka, te čak kada ga je za svoj glavni grad proglasilo pleme Artukidskih Turkmena između 12. i 14. vijeka. Pleme su godine 1394. pokorili Mongoli, ali nikada nisu direktno upravljali područjem.

Pogled na Mardin, uključujući minaret džamije Reyhane.

Mardin je postao dio Otomanskog imperija pod Selimom I godine 1517, te ostao pod otomanskom vlašću sve do prvog svjetskog rata. U gradu su se godine 1832. pobunili Kurdi. Mnogi od kršćanskih stanovnika Mardina, potomci drevnih osnivača, su bili ubijeni ili prognani za vrijeme ustanka asiraca,jermena i sl. i etnickog ciscenja muslimanskog stanovnistva(pa i samih Asiraca i Jermena koji su tijekom istorije u ogromnoj vecini konvertirali u islam) u pokusaju stvaranja etnicki ciste teritorije tj velike Jermenije u jeku 1svjetskog rata i poraza Osmanlijske i Austrougarske imperije , te kršćani danas čine sićušnu manjinu u gradu vecinom uslovljeno ekonomskom nerazvijenoscu i migracijom u zapadne zemlje.Migracija arapskog,kurdskog,asirskog i turskog stanvnistva je u kontinuitetu prisutna i dan danas sto odslikava temelj ekonomske nerazvijenosti,valja napomenuti da se ekonomija Maardina zasniva na 90% poljoprivredi kultura koje uspijevaju na tom podrucju.

Dayro d-Mor Hananyo isto tako poznat kao Deyrulzafarân, sirijski pravoslavni ministar smješten nekoliko kilometara od Mardina. Nekada je bio sjedištem antioškog patrijarha.

V. također[uredi | uredi kod]

Popis asirskih nasilja

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Ayliffe, Rosie, et al. (2000) The Rough Guide to Turkey. London:Rough Guides.

Eksterni linkovi[uredi | uredi kod]