Tvrdi disk

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Tvrdi disk
Seagate ST36531A face 20050821.jpg
Seagate tvrdi disk
Datum: 13. septembar 1956.
Izumitelj: Reynold Johnson
Spaja se na:
Poznati proizvođači:
  • Hitachi
  • Seagate
  • Western Digital

Tvrdi disk (ili hard disk) je uređaj koji piše i čita podatke. Svaki računar danas ima barem jedan tvrdi disk, na njemu se drže svi podaci neophodni za pokretanje računara, kao npr. operativni sistem, te on ustvari omogućava računaru da zapamti podatke i poslije gašenja istog. Sam hard disk je izumljen oko 1950-tih godina, kapaciteta od samo nekoliko megabajta danas su došli do mnogo većih brojki, danas se kapaciteti mjere u stotinama gigabajta (GB), čak na nekim web serverima i u terabajtima (TB). Bilo šta što se nalazi u disku je zapravo red bajtova, više ili manje. Svaka datoteka bila ona slika, video, tekst ili nešto drugo je red bajtova zapisanih, u ovom slučaju, na tvrdom disku.

Dijelovi hard diska[uredi - уреди | uredi izvor]

Tvrdi disk se sastoji od 5 glavnih dijelova, a to su:

  1. Magnetna ploča
  2. Glava za čitanje/pisanje
  3. Pobuđivačka kazaljka
  4. Pobuđivač
  5. Osovina

Obično kad govorimo o hard diskovima razlikujemo elektronički i mehanički dio diska, a pošto je hard disk zatvoren vidi se samo jedan dio elektronike. Oni se zapisuju na površini magnetne ploče u sektorima i stazama (tracks).

Glavni dijelovi hard diska

Sektor obično sadrži određeni broj bajtova (npr. 128), i oni su u obliku zaobljenih polukrugova, dok su staze u obliku koncentričnih krugova. Postoje dvije vrste formatiranja, a to su Low-level i High-level formatiranje. Low-level formatiranje utvrđuje staze i sektore, dok High-level formatiranje je mnogo poznatije i korištenije (standardni format c:) te ono obezbjeđuje da disk može zapisivati datoteke.

Rad hard diska[uredi - уреди | uredi izvor]

Stvar je jednostavna, elektronički dio kontroliše čitanje i pisanje podataka, dok motor okreće ploče, naravno sve je to napravljeno jako precizno. Magnetna ploča je skoro najbitniji dio, i taj dio se okreće, danas najčešće brzine su 5400, 7200 i više rpm (rotacija po minuti), dok se kazaljka (ili ruka) kreće po ploči koja je izuzetno precizna i lagana, a uz to i brza.

Zapisivanje podataka[uredi - уреди | uredi izvor]

Okretanje ploča

Oni se zapisuju na površini magnetne ploče u sektorima i stazama (tracks). Sektor obično sadrži određeni broj bajtova (npr. 128), i oni su u obliku zaobljenih polukrugova, dok su staze u obliku koncentričnih krugova. Postoje dvije vrste formatiranja, a to su Low-level i High-level formatiranje. Low-level formatiranje utvrđuje staze i sektore, dok High-level formatiranje je mnogo poznatije i korištenije (standardni format c:) te ono obezbjeđuje da disk može zapisivati datoteke.

Najpoznatiji proizvođači[uredi - уреди | uredi izvor]

Povezano[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]


Hardverski dijelovi računara

Unutrašnji dijelovi:
Osnovni dijelovi: matična ploča | procesor | RAM memorija | grafička kartica | zvučna kartica | modem | mrežna kartica | napojna jedinica
Uređaji za pohranjivanje podataka: hard disk | DVD čitač/pisač | CD čitač/pisač | flopi disk | zip uređaj | USB flash stick

Ulazno/Izlazni uređaji:
Ulazni uređaji: miš | tastatura | skener | web kamera | gamepad | džojstik | mikrofon
Izlazni uređaji: monitor (CRT/LCD) | Printer (laserski/tintni) | ploter | projektor | zvučnici