Samsung

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Samsung Group
Industrija telekomunikacije
Osnovana Taegu, Južna Koreja (1947)
Proizvodi televizori, mobilni telefoni (smartphonei)
Prihod 173 mlrd. (2019)
Sjedište Samsunga u Seulu

Samsung Group najveći je svjetski konglomerat sa sjedištem u glavnom gradu Južne Koreje, Seoulu.

Vodeći dio grupe je Samsung Electronics, najvećeg svjetskog proizvođača DRAM-a, NAND flash memorije, SSD-ova, televizora, hladnjaka i mobilnih uređaja.

Naziv samsung na korejskom ima značenje tri zvjezdice. Broj tri u korejskoj kulturi predstavlja pozitivno i dobro. Byung-chul Lee, osnivač grupe, na koju je snažno djelovalo korejsko društvo i ekonomija, izabrao je ovo ime 1938. u nadi da će kompanija biti jednako uspješna kao tada aktuelne i moćne japanske korporacije Mitsubishi ("tri dijamanta"), te Mitsui ("tri izvora").[1]

Samsung ima podružnice u 58 zemalja širom svijeta. Tokom vremena, grupa se uključila u proizvodnju i preradu hrane, tekstilnu industriju, maloprodaju i mnoge druge grane. Krajem 1960-ih i sredinom 1970-ih su se uključili i u građevinarstvo i brodogradnju, a upravo ove tehničke grane potaknut će njihov daljnji rast i popularnost.

Samsung Group imao je snažan utjecaj na ekonomski razvoj, politiku, medije i kulturu Južne Koreje i bio je glavna pokretačka snaga "korejskog ekonomskog čuda". Samsung drži preko 17% BDP-a Južne Koreje (1,082 milijarda dolara).[2]

Historija[uredi - уреди | uredi kôd]

Aristokrat Lee Byung-chul iz okruga Uiryeong osnovao je malu kompaniju Samsung Sanghoe (삼성 상회, 三星 商会) u gradu Taeguu. Firma je upošljavala četrdesetak ljudi, a u početku se bavila distribucijom prehrambenih proizvoda.

Kako je posao napredovao, Byung-chul Lee 1947. sjedište seli u glavni grad Južne Koreje, ali je naknadnim izbijanjem Korejskog rata bio prisiljen napustiti grad kako bi se preselio u mirniji Pusan, gdje je osnovao kompaniju za preradu šećera. Nakon rata, 1954. Lee Byung-chul osnovao je drugu kompaniju za preradu vune, Cheil Mojik, u Chimsan-dongu, blizu Taegua, koja je ubrzo postala najveća fabrika vune u zemlji.

Godine 1948. Lee s Cho Hongjaijem osniva Samsung Mulsan Gongsa (engl. Samsung Trading Corporation), ali će nakon par godina prekinuti saradnju zbog razlika u stavovima o upravljanju firmom, te dvojac osniva dvije zasebne kompanije.

Reorganizacija i inovativni proizvodi[uredi - уреди | uredi kôd]

Krajem šezdesetih godina prošlog vijeka, Samsung Group, koji je postao najznačajnija korejska kompanija, s masovnim ulaganjima pokreće vlastitu elektronsku industriju i novi pogon, te se na taj način bori za prevlast i dominaciju na japanskom tržištu. Kompanija se u međuvremenu podijelila u više grana, tj. odjela: Samsung Electronics Devices Co., Samsung Electro-Mechanics Co., Samsung Corning Co. i Samsung Semiconductor & Telecommunications Co., čiji je prvi proizvod bio crno-bijeli televizor. Osamdesetih godina prošlog vijeka Samsung Electronics nastavlja ulagati u razvoj vlastitih pogona, a upravo ta ulaganja bila su ključna da Samsung izbije na samo čelo globalne elektronske industrije.

Grupa se širi nezaustavljivom brzinom, različiti proizvodni pogoni također su implementirani u inozemstvo. Godine 1982. u Portugalu je otvoreno postrojenje za montažu televizijskih uređaja, 1984. otvoreno postrojenje u New Yorku, 1985. otvoreno drugo proizvodno postrojenje u Tokiju, 1987. Samsung dolazi u Ujedinjeno Kraljevstvo, dok u SAD, tačnije u Teksas, stižu 1996. godine.

Godine 1982. proizveden je prvi Samsungov računar, SPC-1000, koji je bio dostupan samo na korejskom tržištu. Početak osamdesetih godina obilježila je Samsungova kupovina telekomunikacijske kompanije Hanguk Jeonja Tongsin čime je Samsung počeo proizvoditi telekomunikacijsku opremu, uglavnom telefone i telefax uređaje. Osnivač Samsunga, Byung Chull Lee, umro je 1987. nakon čega se kompanija podijelila na četiri glavna odjela. Ozbiljniji Samsungov rast krenuo je upravo u devedesetim godinama. Odjel za izgradnju dobio je velike poslove izgradnje u Maleziji, Tajvanu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a kompanija je rasprodala i dio svojih odjela kako bi se više fokusirala na tri područja – elektroniku, građevinu i hemikalije. U to vrijeme Samsung je počeo proizvoditi memorijske čipove i hard diskove za računare.

Međunarodna ekspanzija, saradnje i sporazumi[uredi - уреди | uredi kôd]

Počevši od 1990. Samsung se neprekidno širi na globalnom nivou. Samsungova građevinska podružnica u tom periodu potpisuje ugovor za izgradnju jednog od dva Petronas tornja u Maleziji, Taipei 101 na Tajvanu i Burj Khalife u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Godine 1993. Lee Kun-hee, predsjednik upravnog odbora, usredotočiće se uglavnom na tri sektora: elektroniku, inženjering i hemiju.[3] Od 1992. Samsung je postao najveći proizvođač memorijskih čipova na svijetu i drugi najveći proizvođač čipova nakon Intela. Godine 1995. Samsung je napravio svoj prvi LCD ekran, a deset godina kasnije postaje najveći proizvođač ekrana s tekućim kristalima.

Godine 2006. Sony i Samsung zajedno osnivaju S-LCD Korporaciju kako bi se osigurala ponuda oba proizvođača. U poređenju s drugim velikim korejskim kompanijama, Samsung je preživio azijsku finansijsku krizu 1997. Kompanija je Renaultu prodala samo Samsung Motor. Od 2010. Renault Samsung je u 80,1% vlasništvu Renaulta, a preostalih 19,9% u vlasništvu Samsunga. Uz to, kompanija je od 1980. napravila niz aviona. Godine 1999. osniva se Korea Aerospace Industries (KAI), što je rezultat spajanja tadašnja četiri velika nacionalna svemirska odjela i to: Samsung Aerospacea, Daewoo Heavy Industrieas, Hyundai Spazie i Aircraft Companyja. Samsung i dalje proizvodi avione i gasne turbine.

Razvoj elektronske industrije[uredi - уреди | uredi kôd]

Samsung je 2000. otvorio laboratorij za računarsko programiranje u Varšavi u Poljskoj. Njegov rad započinje set-top-box tehnologijom prije nego što pređe na digitalnu televiziju i pametne telefone. 2011. ured u Varšavi postaje najvažniji Samsungov centar za istraživanje i razvoj u Evropi. Istovremeno, do kraja 2013. pokrenuta je kampanja za zapošljavanje 400 novih zaposlenika godišnje.

Godine 2001. Samsung Techwin postao je jedini dobavljač modula sagorijevanja za turboventilatorski motor Rolls-Royce Trent 900, koji se koristi na Airbusu A380, najvećem putničkom avionu na svijetu. U junu 2009. Samsung je lansirao Galaxy, vodeću liniju Android pametnih telefona i tableta. Godine 2010. objavio je desetogodišnju strategiju razvoja, usmjerenu na pet vrsta aktivnosti. Jedno od njih je istraživanje biofarmaceutike, u koju je kompanija uložila 2,1 milijardu korejskih vona.

Godine 2011. Samsung Electronics prodao je svoj hard-disk pogon kompaniji Seagate u SAD-u. U prvom tromjesečju 2012. postao je najveći svjetski proizvođač mobitela po prodanim jedinicama, nadmašivši Nokiju, koja je na tržištu bila vodeća od 1998. Dana 21. augusta 2012. Samsung potvrđuje svoju namjeru da izvrši velika ulaganja, od 3 do 4 milijarde dolara, kako bi se polovica pogona za proizvodnju čipova u Austinu transformirala u profitabilniji pogon. Kompanija također tvrdi da revidira 250 kineskih kompanija, njezinih ekskluzivnih dobavljača, kako bi provjerila jesu li zaposlena djeca mlađa od 16 godina.

Dana 14. marta 2013. Samsung predstavlja novi pametni telefon linije Galaxy: Galaxy S4. Nakon Appleove žalbe, američki je sud 24. augusta 2012. osudio Samsung da Appleu plati odštetu od 1,05 milijardi američkih dolara zbog krađe intelektualnog vlasništva šest njihovih patenata. Sud je nadalje presudio da Apple nije kršio Samsungove patente. Kompanija odbacuje odluku suda izjavivši da bi presuda mogla naštetiti inovacijama u mobilnoj industriji. Kasnije je drugom presudom južnokorejskog suda utvrđeno da su obje kompanije krive za međusobno kršenje intelektualnog vlasništva. U međuvremenu Samsungove dionice pale su za 7,7%, što je rezultiralo najvećim padom dionica od 24. oktobra 2008., na 1.177.000 korejskih vona. Apple tad pokušava izlobirati zabranu prodaje osam Samsungovih telefona u Sjedinjenim Državama, no na sudu njhov zahtjev biva odbijen. Tokom 2013. tehničari kompanije Samsung otkrili su da bi neke veš-mašine namijenjene australijskom tržištu konstruirane između 2010. i 2013, u uslovima pregrijavanja unutrašnjih kablova, mogle uzrokovati sigurnosni rizik, poput stvaranja iskri ili potencijalno zapaljenje. Naposljetku, kompanija obavještava kupce o incidentu putem medija, pozivajući ih da se obrate njihovoj ovlaštenoj službi za pomoć kako bi dobili besplatnu opravku ili zamjenu za druge modele.[4]

Godine 2014. predstavljena je šesta nova serija Samsung Smart TV-a sa zakrivljenim Full HD panelima; u televizijskom polju to je jedna od najvažnijih inovacija Samsunga. Zakrivljenu tehnologiju Samsung prvi put na pametnim telefonima upotrebljava na Note Edgeu i Gear S-u, oba telefona imaju zakrivljeni AMOLED ekran.

Dana 12. aprila 2015. Samsung predstavlja S6 Edge, te je ovaj telefon prepoznat kao najbolji pametni telefon na Mobile World Congressu 2015, gdje Samsung dobija preko 80 nagrada.

U oktobru 2016. Samsung je bio prisiljen nakratko se povući sa tržišta nakon višestrukih incidenata sa Galaxyjem Note 7. Tada dionice na burzi padaju za vrijednost od 8 procenata. Galaxy Note 7 ujedno je bio i prvi telefon koji je ponudio mogućnost prepoznavanja šarenice oka kao metodu otključavanja.

Dana 29. marta 2017. u New Yorku je predstavljen novi model pametnog telefona, Galaxy S8, prvi Samsungov pametni telefon bez fizičkih tipki u blizini ekrana. Poslije ovog modela na red dolazi Galaxy Note 8 i on se na tržištu pojavio sredinom septembra 2017.

Dana 20. februara 2019. predstavljen je prvi Samsung Fold, preklopni pametni telefon U aprilu 2019. predstavljanje pametnog telefona odgađa se zbog niza značajnih problema s ekranom koji su se pojavili tokom nekih recenzija i prvih dojmova o modelima koji su poslani recenzentima i novinarima. Samsung je najavio da će datum distribucije (koji je trebao biti krajem aprila) biti pomaknut na kasniji datum. Prodaja pametnog telefona započela je 6. septembra 2019. u Južnoj Koreji, a u Evropi model se pojavio sredinom mjeseca decembra.[5]

Podružnice grupa[uredi - уреди | uredi kôd]

Glavne industrijske podružnice konglomerata uključuju Samsung Electronics (najveća svjetska kompanija za IT tehnologiju,[6] Samsung Heavy Industries (drugi najveći brodograditelj na svijetu po prihodima iz 2010),[7] Samsung Engineering i Samsung C&T Corporation (13, odnosno 36. najveća svjetska građevinska kompanija).[8] Ostale velike podružnice uključuju Samsung Life Insurance (14. najveće svjetsko osiguravajuće društvo na svijetu),[9] Samsung Everland koji upravlja odmaralištem Everland, najstarijim zabavnim parkom u Južnoj Koreji)[10] i Cheil Worldwide (15. najveća reklamna agencija na svijetu po statistici iz 2012).[11][12]

Samsung obuhvata približno 80 kompanija, s raznolikim sektorskim granama kao što su građevinarstvo, potrošačka elektronika, finansijske usluge, brodogradnja i medicinske usluge.[13]

Godine 2009. Samsung je zabilježio konsolidiranu prodaju od 220 milijardi korejskih vona (približno 156,4 milijarde eura). U 2010. Samsung je zabilježio ukupni prihod od 280 milijardi KRW (približno 234 milijarde EUR) i dobit od 30 bilijuna KRW (25 milijardi EUR).[14] Ti iznosi ne uključuju prihode od svih Samsungovih podružnica sa sjedištem izvan Južne Koreje.

Glavni kupci[uredi - уреди | uredi kôd]

Royal Dutch Shell[uredi - уреди | uredi kôd]

Samsung Heavy Industries bit će jedini dobavljač skladišta ukapljenog prirodnog plina (LNG) vrijednog 50 milijardi dolara za Royal Dutch Shell tokom sljedećih 15 godina. Shell je predstavio planove za izgradnju prve plutajuće platforme za ukapljeni prirodni plin (FLNG) na svijetu. U oktobru 2012. u brodogradilištu Samsung Heavy Industries, na otoku Geoje u Južnoj Koreji, započeli su radovi na "plutajućem brodu" koji će, kad bude izgrađen, težiti 600.000 tona, te će važiti za najveći brod na svijetu (šest puta veći od najvećeg američkog nosača aviona).

Vlada Ujedinjenih Arapskih Emirata[uredi - уреди | uredi kôd]

Konzorcij južnokorejskih kompanija, uključujući Samsung, Korea Electric Power Corporation i Hyundai, potpisao je ugovor vrijedan 40 milijardi dolara za izgradnju nuklearnih elektrana u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Vlada Ontarija[uredi - уреди | uredi kôd]

Vlada kanadske pokrajine Ontario potpisala je jedan od najvećih projekata obnovljive energije na svijetu, potpisavši ugovor s grupom Samsung vrijedan 6,6 milijardi dolara za dodatnih 2500 MW nove obnovljive energije vjetra i sunca.

Centar za medicinu Samsung[uredi - уреди | uredi kôd]

Samsung godišnje donira približno 100 miliona američkih dolara Samsung Medical Centru, neprofitnom agentu zdravstvene zaštite koji je osnovala grupacija Samsung 1994. godine. Samsung medicinski centar uključuje bolnicu Samsung u Seoulu, bolnicu Kangbook Samsung, bolnicu Samsung Changwon, Samsung centar za kancerogene bolesti i Samsung naučnoistraživački centar. Centar za kancerogene bolesti kojim upravlja Samsung, smješten u Seoulu, najveći je centar za liječenje karcinoma na području čitave Azije.[15]

Logotipi[uredi - уреди | uredi kôd]

Reference[uredi - уреди | uredi kôd]

  1. Machine, Wayback (1. 12. 2020). „Origin of 3 in Samsung”. https://web.archive.org/web/20110429185914/http://www.koreadaily.com/news/read.asp?page=1&branch=NEWS&source=&category=economy.business&art_id=1042338. 
  2. „Shell, Glencore, and Other Multinationals Dominate Their Home Economies” (en). Bloomberg.com. 5. 4. 2013. https://www.bloomberg.com/news/articles/2013-04-04/shell-glencore-and-other-multinationals-dominate-their-home-economies. 
  3. „Samsung Group titan Lee Kun-hee dies aged 78” (en-GB). BBC News. 25. 10. 2020. https://www.bbc.com/news/world-asia-54679562. 
  4. Australia, Product Safety (28. 7. 2016). „Samsung—Samsung Top Loader Washing Machines” (en). https://www.productsafety.gov.au/recall/samsung-samsung-top-loader-washing-machines. Pristupljeno 1. 12. 2020. 
  5. „Samsung Galaxy Fold arriva in Italia: bastano poco più di 2.000 euro per il primo vero pieghevole della storia!” (it-IT). 16. 12. 2019. https://www.androidworld.it/2019/12/16/samsung-galaxy-fold-italia-679651/. Pristupljeno 1. 12. 2020. 
  6. „Samsung topples Intel to become the world’s largest chipmaker – TechCrunch”. 25. 5. 2018. https://web.archive.org/web/20180525234650/https://techcrunch.com/2018/01/30/samsung-intel-worlds-largest-chipmaker/. Pristupljeno 1. 12. 2020. 
  7. „Samsung Heavy Shares Gain on Shell’s Platform Orders (Update1) - Bloomberg”. 24. 9. 2011. https://web.archive.org/web/20110924131022/http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=aO0FeeTB6_0Y. Pristupljeno 1. 12. 2020. 
  8. „WebCite query result”. https://www.webcitation.org/6IHPS5GrF?url=http://enr.construction.com/toplists/Top-International-Contractors/001-100.asp. Pristupljeno 1. 12. 2020. 
  9. „Global 500 2009: Industry: - FORTUNE on CNNMoney.com”. 31. 8. 2010. https://web.archive.org/web/20100831010459/http://money.cnn.com/magazines/fortune/global500/2009/industries/183/index.html. Pristupljeno 1. 12. 2020. 
  10. „The World's Best Amusement Parks - Forbes.com”. 22. 8. 2010. https://web.archive.org/web/20100822061935/http://www.forbes.com/2002/03/21/0321feat_6.html. Pristupljeno 1. 12. 2020. 
  11. „Wayback Machine”. 4. 10. 2013. https://web.archive.org/web/20131004213242/http://www.kdbdw.com/bbs/download/162067.pdf?attachmentId=162067. Pristupljeno 1. 12. 2020. 
  12. „CHEIL WORLDWIDE INC (030000:Korea SE): Stock Quote & Company Profile - Businessweek”. 5. 10. 2012. https://web.archive.org/web/20121005152815/http://investing.businessweek.com/research/stocks/snapshot/snapshot.asp?ticker=030000:KS. Pristupljeno 1. 12. 2020. 
  13. „Samsung Group plans record $41 billion investment in 2012 | Reuters”. 25. 5. 2013. https://web.archive.org/web/20130525091901/http://www.reuters.com/article/2012/01/17/us-samsung-investment-idUSTRE80G00W20120117. Pristupljeno 1. 12. 2020. 
  14. „삼성 8년전 타임캡슐 열어보니…지난해 매출 정확히 맞춰 : 네이버 뉴스”. 13. 12. 2013. https://web.archive.org/web/20131213100816/http://news.naver.com/main/read.nhn?mode=LSD&mid=sec&sid1=101&oid=003&aid=0003638728. Pristupljeno 1. 12. 2020. 
  15. „AECOM Technology buys Ellerbe Becket - Kansas City Business Journal:”. 29. 10. 2009. https://web.archive.org/web/20091029043903/http://kansascity.bizjournals.com/kansascity/stories/2009/10/26/daily2.html. Pristupljeno 1. 12. 2020.