Tunebo

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Tunebo.

Tunebo (U'wa), skupina indijanskih plemena porodice Chibchan iz Kolumbije. Nastanjuju šume na istočnim obroncima Anda na sjeveroistoku zemlje. Sastoje se od 3 glavne skupine, to su: a) Agua Blanca ili zapadni Tunebi; b) Cobaría ili Centralni Tunebi; i c) Barro Negro ili Istočni Tunebi. Ove razne tunebo skupine sluiže se sa više jezika i dijalekata.

Tunebo ekonomija počiva na hortikulturi, lovu, ribolovu i sakupljanju. Svoje polja ne pale (tehnika posijeci-i-spali), nego se vrtovi od 4-6 hektara rekultiviraju na poljoprivrednom tlu koje je ležalo na ugaru. Uzgaja se slatka (neotrovna manioka), slatki krumpir, avokado, ananas, i drugo u nižim dolinama, dok u višim dolinama sade korjenasto i gomoljasto bilje khethuma (canna; Canna sp.), torona (Xanthsoma cordifolia), thara (Oxalis sp.); razno jestivo lišće guasca, unta (Galinsoga parviflora), kopriva (Urtica dioica), kayshtara (Urea baccifera), i ukara (Erythrina sp.); i nekoliko vrsti banana. Kućni agrar uključuje, kukuruz, duhan i feferone, a grah u višim planinskim zonama. Žene su najodgovornije za većinu poslova u vrtu, oko sadnje, pljevidbe korova i žetve.

Muškarci u lov idu ponajčešće noću. Lovac ide u lov sam ili u društvu sa sinom ili bratom, a luk i strijela je tradicionalno oružje za lov na arborealne životinje, one koje većinu vremena provode na drveću. veće kopnene životinje love se kolektivno i pomoću zamki. Najčešći ulovi su pekari, tapir, jelen, mravojed, armadillo ili tatu, pake, vjeverice, majmuni, i neke ptice (tukan, makau).

Neke skupine Tuneba prakticiraju i lov na sitne životinjice koje se također koriste u prehrani, među kojima se nalaze i glodavci, iguane, žabe, puževi, larve i gusjenice.

Ženskom poslu pripada i ribolov, a žene se u tom poslu služe sa mrežama i barbaskom, vrstom otrova koji se dobiva iz biljke Lonchocarpus, a paralizira ribu. Muški i dječji ribolov nema značaja, a love tek sa udicom i povrazom[1].

Izvoori[uredi - уреди | uredi izvor]