Iguane

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Iguane
Portrait of an Iguana.jpg
Zelena iguana (Iguana iguana)
Naučna klasifikacija
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Reptilia
Red: Squamata
Podred: Iguania
Porodica: Iguanidae
Rod: Iguana
Laurenti, 1768

Iguane su rod gmazova čiji pripadnici nastanjuju tropske oblasti Kariba, Srednje i Južne Amerike. Rod iguana obuhvaća dvije vrste — Iguana iguana (zelena iguana) i Iguana delicatissima (mala iguana). Zelena iguana je rasprostranjenija i može se naći od južnog Brazila pa sve do Meksika i Floride i u dijelu doline Rio Grandea. Zelena iguana se često drži i kao kućni ljubimac.

Broj vrsta[uredi - уреди | uredi izvor]

Zbog velikih razlika u izgledu (iguane u Peruu su često plave ; u Kostarici - crvene ; u drugim oblastima crne, pa čak i ljubičaste) od njihove prve klasifikacije (Line, 1758.) pa do danas relativno je skoro "otkriveno" čak sedamnaest vrsta iguana. Na kraju se ispostavilo da su sve osim vrste Iguana delicatissima, zapravo inačice zelene iguane.

Osobine[uredi - уреди | uredi izvor]

Iguane mogu dostići dužinu od 1,5 m i težinu od 10 kg. Veći primjerci su zabilježeni ali oni su prilično rijetki. Zabilježeno je da je jedna zelena iguana, držana kao ljubimac, doživjela 69 godina, inače žive od 20-35 godina.

Zelene iguane imaju red šiljaka na leđima, koji služe kao sredstvo za odvraćanje grabljivica. Repovima mogu zadati jake udarce, a u slučaju da ih velika grabljivica uhvati za rep, jedan njegov dio može se odlomiti bez većih posljedica, kako bi iguana pobjegla. Rep se relativno brzo regenerira. Iguane imaju veoma dobro razvijen podvoljak koji im pomaže u održavanju tjelesne temperature.

Zelene iguane imaju dobar vid, no samo kad pri dobroj osvjetljenosti. One posjeduju i stanice koje im omogućavaju vidjeti ultraljubičastu svjetlost.

Zelene iguane imaju i fotosenzitivni organ na vrhu tijela koji se često naziva i treće oko. Iako se naziva okom, ono ne može stvoriti jasnu sliku već iguane pomoću njega mogu detektirati promjene u osvjetljenju tj. sjene koje možda prave grabežljivci iznad njih.

Iguane imaju zube na unutrašnjoj strani vilice pa ih je nekad na manjim primjercima teško uočiti. Njihovi zubi mogu probiti ljudsku kožu.

Iguane su prvenstveno biljojedi.

Ponašanje[uredi - уреди | uredi izvor]

Kada su uplašene, zelene iguane pokušavaju pobjeći. Ako je u blizini vodena površina, one će pokušati zaroniti. Ranjene iguane su agresivnije od neozljeđenih. Inače iguane vole ležati na suncu i nisu agresivne.

Iguane kućni ljubimci[uredi - уреди | uredi izvor]

Iguana delicatissima

Iguane mogu biti prilično poslušne i lako se dresirati da izađu vani u „WC" (kada je toplo) ili pak priviknuti se na pražnjenje na posebnom mjestu.

Razvijanje „društvenih" tj. osobnih odnosa sa iguanama traje više godina. Poslije pet do deset godina, iguane mogu izraziti vezanost pa čak i izraženu anksioznost zbog razdvojenosti.

Rijetki su veterinari koji znaju liječiti iguane.

Vanjske poveznice[uredi - уреди | uredi izvor]

Commons-logo.svg U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Iguane
Wikispecies-logo.svg Wikivrste imaju podatke o: Iguane