Trebinjsko-mrkanska biskupija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Trebinjsko-mrkanjska biskupija na mapi Bosne i Hercegovine

Trebinjsko-mrkanska biskupija je rimokatolička biskupija u okviru Vrhbosanske nadbiskupije. Sjedište joj je u Trebinju, Bosna i Hercegovina. Njena teritorija se nalazi između rijeke Neretve na zapadu, crnogorske granice na istoku i hrvatske granice na jugu. Na čelu joj je biskup Ratko Perić, kao apostolski upravitelj.

Godine 1984. dotadašnja župna crkva župe Trebinje, odlukom Svete Stolice, proglašena je Katedralnom crkvom Trebinjsko-mrkanjske biskupije sa sjedištem u Trebinju, a u povodu 1000 godišnjice postojanja Trebinjske biskupije.[1]

Historija[uredi | uredi kod]

Trebinjska (Trebinjsko-mrkanjska) biskupija prvi put se spominje 1022. godine u buli pape Benedikta VIII. Krajem XII. stoljeća oblast Travunija ulazi u sastav srednjovjekovne srpske države. Pod pritiskom Nemanjića, biskup Silvije, 1253. godine, prelazi u Dubrovnik. Od dubrovačke vlade trebinjski biskupi dobivaju otok Mrkan za svoju rezidenciju. Po tom ostrvu počinju se nazivati mrkanskim biskupima, a od 1436. godine taj naziv se nalazi i u papinim bulama. Naziv Trebinjsko-mrkanska biskupija se sačuvao do danas. Za vrijeme kralja Tvrtka I područje biskupije ulazi u sastav Bosne.

Poslije pada Hercegovine pod osmansku vlast 1482. godine biskupi i dalje imaju sjedište na dubrovačkom području.

Nakon uspostave austrougarske vlasti u Bosni i Hercegovini, uređena je i katolička crkvena organizacija. Papa Leon XIII. utemeljuje Vrhbosansku mitroploliju, koju sačinjavaju Vrhbosanska nadbiskupija sa sjedištem u Sarajevu, Mostarsko-duvanjska biskupija sa sjedištem u Mostaru i Banjalučka biskupija sa sjedištem u Banjoj Luci. Sv. Stolica daje 1890. godine Trebinjsku biskupiju na upravljanje mostarskom biskupu. Ovakvo stanje u pogledu katoličke crkvene administracije u Bosni i Hercegovini traje do danas.

Dekanati Trebinjsko-mrkanske biskupije [2][uredi | uredi kod]

Dekanati Trebinjsko-mrkanske biskupije

Vanjske poveznice[uredi | uredi kod]

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Ivica Puljić, Tisuću godina trebinjske biskupije, Vrhbosanska visoka teološka škola, Sarajevo, 1988.

Reference[uredi | uredi kod]