Testament Bolesława III Krivoustog

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Testament Bolesława III Krivoustog
Ustawa sukcesyjna Bolesława Krzywoustego
Karta Kraljevine Poljske sa vojvodstvima nastalim nakon testamenta   Seniorsko vojvodstvo Krakov   Domena pod kontrolom Seniorskog vojvode   Domena Vladislava II. Progonjenog   Domena Boleslava IV Kovrčavog   Domena Mješka III. Starijeg   Domena Henrika Sandomierskog   Domena udovice Salome von Berg
Karta Kraljevine Poljske sa vojvodstvima nastalim nakon testamenta
  Seniorsko vojvodstvo Krakov
  Domena pod kontrolom Seniorskog vojvode
  Domena udovice Salome von Berg
Država Kingdom of Poland-flag.svg Kraljevina Poljska

Testament Bolesława III Krivoustog (poljski: Ustawa sukcesyjna Bolesława Krzywoustego) je testament vojvode Bołeslava III Krivoustog, kog je on napravio negdje oko 1115., a objavljen je kad je umro 1138.

Karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Cilj njegova testamenta bio je da osigura veću stabilnost zemlje. Kraljevinu Poljsku je podijelio svojim sinovima, s tim da je najstariji dobio položaj Seniorskog (višeg) vojvode, sa domenom i prijestolnicom u Krakovu, i prerogativima nad vojnim, međunarodnim i crkvenim pitanjima.[1]

Taj njegov seniorski sistem bio je polovična mjera između primogeniture i jednake raspodjele među svim muškim nasljednicima, osmišljen da zadovolji sve sinove, ipak je i on izazvao neslaganje i na kraju doveo do raspada kraljevstva.[1]

Bołeslav III podjelio je zemlju na pet vojvodstva, za četiri sina i jedno nadvojvodstvo koje je trebalo postati domena Seniorskog vojvode. U njegovom slučaju pripala je njegovom najstarijem sinu Vladislavu II, koji je postao Seniorski vojvoda. Ali je on predvidio da kasnije postane nenasljedna i nedjeljiva, kao nukleus kraljevstva sjedište Seniorskog vojvode kog bi birao sejm.

Seniorsko vojvodstvo Krakov[uredi - уреди | uredi izvor]

Bio je feud namjenjen onom tko vrši funkciju Seniorskog vojvode, nešto kao federalni teritorij, on se vjerojatno sastojao od zapadne Malopoljske i istočne Velikopoljske, sa prijestolnicom u Krakovu.

Vojvodstvo Sczecin[uredi - уреди | uredi izvor]

Bio je feud namjenjen da bude lično vlasništvo Seniorskog vojvode, a sastojao se od sjeverne Šleske sa prijestolnicom u Szczecinu

Vojvodstvo udovice[uredi - уреди | uredi izvor]

Bio je feud namjenjen za uzdržavanje Bołeslavove udovice Salome von Berg, a sastojao se od kraja oko Łęczyce.

Vojvodstvo Južna Šleska[uredi - уреди | uredi izvor]

Je feud dat najstarijem sinu Vladislavu, koji se sastojao odjužne Šleske sa prijestolnicom u Wrocławu.

Mazovijsko vojvodstvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Bio je feud namjenjen sinu Boleslavu, koji se sastojao od Mazovije i Kujavije sa prijestolnicom u Płocku.

Velikopoljsko vojvodstvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Bio je feud namjenjen sinu Mješku, koji se sastojao od zapadne Velikopoljske sa prijestolnicom u Poznanu.

Sandomjersko vojvodstvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Bio je feud namjenjen sinu Henriku, koji se sastojao od istočne Malopoljske sa prijestolnicom u Sandomierzu.

Najmlađi sin Kazimir, nije dobio ništa jer je rođen nakon što je umro Bołeslav III.[2]

Bołeslav III je na taj način stvorio zakon o nasljeđivanju koji je utjecao na zemlju preko dva vijeka i doveo do njene rascjepkanosti na puno malih vojvodstava.[2]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 Senioriate system (engleski). Encyclopaedia Britannica. https://www.britannica.com/topic/senioriate-system. Pristupljeno 29.01.2021.. 
  2. 2,0 2,1 Ustawa sukcesyjna Bolesława Krzywoustego (poljski). Jednodniowka Narodowa. https://historia.org.pl/2010/05/25/ustawa-sukcesyjna-boleslawa-krzywoustego/. Pristupljeno 29.01.2021.. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]