Srpska demokratska stranka (Hrvatska)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije

Srpska demokratska stranka je nacionalistička politička stranka koja je djelovala na području današnje Hrvatske, okupljajući njeno srpsko stanovništvo.

Osnovana je od strane psihijatra Jovana Raškovića 17.2. 1990. u tadašnjoj SR Hrvatskoj nedugo nakon ustavnih amandmana koji su dozvolili višestranački sistem, odnosno prije prvih višestranačkih izbora.

SDS je na izborima osvojila tek nekoliko mandata, s obzirom da je većinu srpskih glasova, a i zastupnika uzeo Račanov Savez komunista Hrvatske, reformiran u Stranku demokratskih promjena. Većinu u Saboru i vlast u Hrvatskoj je, pak, osvojila Hrvatska demokratska zajednica na čelu s Franjom Tuđmanom.

Tuđman je ispočetka nastojao sklopiti sporazum sa SDS, ali je duboko neslaganje SDS s izbacivanjem Srba kao konstitutivnog naroda u novom Ustavu, odnosno zalaganje HDZ za osamostaljenjem Hrvatske u odnosu na Jugoslaviju dovelo do spora, a na terenu i do napetosti koje su eskalirale s balvan revolucijom.

U međuvremenu je u susjednoj Bosni i Hercegovini formirana sestrinska Srpska demokratska stranka.

Nakon incidenta na Plitvičkim jezerima u proljeće 1991. je vodstvo SDS od Raškovića preuzela ekstremna frakcija na čelu s Milanom Babićem, koja se zalagala za kidanje svih veza s Hrvatskom, odnosno stvaranje Republike Srpske Krajine koja će ostati u krnjoj Jugoslaviji, odnosno ujediniti se sa Srbijom.

Milan Đukić, jedan od čelnika SDS-a iz Donjeg Lapca, protjeran je nakon što se suprotstavio takvoj politici. Na područjima pod hrvatskom kontrolom je početkom 1991. organizirao Srpsku narodnu stranku.

Kada je završetkom rata u Hrvatskoj prestala postojati Krajina, s njom je prestao postojati i SDS. Dio njenih kadrova koji se opredijelio za nastavak života u Hrvatskoj danas djeluje kroz Samostalnu demokratsku srpsku stranku.