Sjeničak Lasinjski
Sjeničak Lasinjski
| |
|---|---|
  Sjeničak Lasinjski Sjeničak Lasinjski na karti Hrvatske | |
| Županija | Karlovačka županija |
| Općina/Grad | Lasinja |
| Površina | 25 km² |
| Geografske koordinate | |
| - z. š. | 45.45 N |
| - z. d. | 15.783 E |
| Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021) | |
| - Ukupno | 106[1] |
| Pošta | 47213 Sjeničak Lasinjski |
| Pozivni broj | + 385 (0)47 |
| Autooznaka | KA |
Sjeničak Lasinjski je mjesto u sastavu općine Lasinja u Karlovačkoj županiji. Pored Sjeničaka Lasinjskog područje Sjeničaka obuhvaća Gornji Sjeničak i Donji Sjeničak, naselja u sastavu Grada Karlovca.
Povijest[uredi | uredi kod]
Današnji naziv Sjeničaka potiče od srednjovjekovnog grada Steničnjaka koji se prvi puta spominje u starim ispravama 1299. godine. Građen je oko 1105. godine.
Oko 1680. godine slijedi naseljavanje Vlaha na područje Steničnjaka u okviru Vojne krajine. Radi lakšeg i drugačijeg izgovora Vlasi nazivaju Steničnjak od tada novim imenom Sjeničak, koji će do dandanas ostati. Područje Sjeničaka od 1783. godine do 1941. godine pripadalo je teritoriju Banije, a od tada Korduna. Do 1992. godine sva tri Sjeničaka - Gornji, Donji i Lasinjski Sjeničak su bila u sastavu općine Karlovac.
Stanovništvo[uredi | uredi kod]
| Sjeničak Lasinjski | ||||||
| godina popisa | 2001. | 1991. | 1981. | 1971. | 1961. | |
| Srbi | 168 (88,88%) | 632 (93,35%) | 847 (97,13%) | 1.014 (94,06%) | 1.180 (99,07%) | |
| Hrvati | 5 (2,64%) | 10 (1,47%) | 13 (1,49%) | 20 (1,85%) | 7 (0,58%) | |
| Jugoslaveni | 0 | 11 (1,62%) | 4 (0,45%) | 31 (2,87%) | 0 | |
| ostali i nepoznato | 16 (8,46%) | 24 (3,54%) | 8 (0,91%) | 13 (1,20%) | 4 (0,33%) | |
| ukupno | 189 | 677 | 872 | 1.078 | 1.191 | |
Izvor[uredi | uredi kod]
- CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
Poznate osobe[uredi | uredi kod]
- Sava Mrkalj (1783.-1833.) - Reformator azbuke. Refromaciju koju je započeo svojom knjigom "Salo debeloga jera libo azbukoprotres" nastavlja Vuk Karadžić.[nedostaje referenca]
- Gojko Nikoliš (1911-1995), liječnik i pisac, napisao memoare "Korjeni, stablo, pavetina" i "Sava Mrkalj - povijest o jednom stradalniku".
- Jovo M. Bižić (1927-2003), učitelj i pisac, napisao trilogiju o ljudima i događajima "Tuđe večere", "Pogrom" i "Ovajke drugovi".
Literatura[uredi | uredi kod]
- Mile Mrkalj: "Sjeničak, kronika kordunaškog sela", Historijski arhiv, Karlovac 1980.
Ovaj nedovršeni članak o naselju u Hrvatskoj: Sjeničak Lasinjski treba dopuniti.
Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.