Sigtuna

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Sigtuna
Centar grada
Centar grada
Koordinate: 59°37′N 17°43′E / 59.617°N 17.717°E / 59.617; 17.717
Država  Švedska
pokrajina Uppland
grofovija Stockholm
Općina Sigtuna
Površina
 - Urbano područje 4.57 km²
 - Područje utjecaja 327.87 km²
Stanovništvo (2010.)
 - Urbano područje 8,444[1]
 - Urbana gustoća 1,847.7 stan. / km²[1]
 - Područje utjecaja 39,990[1]
 - Gustoća područja utjecaja 122 stan. / km²[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Službena stranica www.sigtuna.se/
Karta
Sigtuna is located in Švedska
Sigtuna
Sigtuna

Sigtuna je grad od 8,444 stanovnika[1] na jugoistoku Švedske, koji administrativno podpada pod istoimenu Općinu Sigtuna od 39,990 stanovnika[1] iako nije i administrativni centar općine već je to grad Märsta.

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Sigtuna leži u Grofoviji Stockholm, duž obala zaljeva Skarven na Jezeru Mälaren, udaljena oko 50 km sjeverozapadno od Stockholma i oko desetak km zapadno od administrativnog centra općine Märste.

Sigtuna i danas ima karakter grada vrta, sa svojim malim kućama iz 18. i 19. vijeka, od kojih su mnoge drvene. Najveća znamenitost je gradska vijećnica iz 1744. koja se koči na glavnom trgu.[2]

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Sigtuna, jedan od najstarijih gradova u Švedskoj, osnovana već negdje oko 970. [2]Ona je bila prvo mjesto u zemlji gdje su se kovali novci od sredine 990 do negdje oko 1030. Najnovija istraživanja ukazuju da je Sigtuna bila i jedna od utvrda kralja Olofa Skötkonunga i njegova oca Erika Segersälla kojom su oni pokušali osigurati svoju vlast u kraju oko Jezera Mälaren.[2]

Između 1070. - 1120. Sigtuna je bila biskupsko sjedište, ali je ono nakon 1164 premješteno u Gamla Uppsalu. Tako da se pretpostavlja da je i lokalna crkva izgrađena krajem 11. vijeka.[2]

Nakon što je izgubio poziciju biskupskog centra, - grad je izgubio i ranije stečenu poziciju centra Mälarena, pa je vrlo usporeno rastao sve do kraja 19. vijeka, tako da i danas ima karakter idiličnog malog mjesta.[2]

Početkom 20. vijeka - Sigtuna je postala važan obrazovni i kulturni centar. Nakon što je u neposrednoj blizini izgrađen stockholmski aerodrom Arlanda, grad se počeo ubrzano razvijati. Aerodrom je najveći poslodavac u gradu, u kom radi 12.000 ludi. Pored tog Sigtuna se tokom 20. vijeka profilirala kao centar konferencijsko - obrazovni centar, u njoj svoje konferencije održava između ostalih i švedska crkva.

Gradovi prijatelji[uredi - уреди | uredi izvor]

 Estonija, Rakvere

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 "Sweden: Stockholm" (engleski). City population. http://www.citypopulation.de/php/sweden-stockholm.php. pristupljeno 12. 07. 2015. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 "Sigtunas historia" (švedski). Urbanhistory. http://urbanhistory.historia.su.se/cybercity/stad/sigtuna/historia.htm. pristupljeno 12. 07. 2015. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]