Siegfried Kasche

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Siegfried Kasche
Siegfried Kasche


Veleposlanik Trećeg Reicha pri Hrvatskoj
Mandat
20. travnja 1941. – 8. svibnja 1945.
Prethodnik Ured osnovan
Nasljednik Ured ukinut

Zastupnik u Reichstagu
Mandat
14. rujna 1930. – 20. travnja 1941.
Premijer Heinrich Brüning (1930. - 1932.)
Franz von Papen (1932.)
Kurt von Schleicher (1932. - 1933.)
Adolf Hitler (od 1934 Führer)

Rođenje 18. lipnja 1903.
Strausberg, Njemačko Carstvo
Smrt 7. lipnja 1947.
Zagreb, SR Hrvatska
Politička stranka NSDAP
Zanimanje Političar, vojnik

Siegfried Kasche (izgovor: Zigfrid Kaše; Strausberg 18. lipnja 1903. - Zagreb 7. lipnja 1947.) Obergruppenführer SA-a (Jurišnih odreda) i njemački veleposlanik pri NDH. Bilo mu je suđeno za sudjelovanje u deportaciji i ubojstvima od strane Narodnog suda u Jugoslaviji, te je osuđen na smrt.

Predratni život[uredi - уреди | uredi izvor]

Kasche je rođen u Strausbergu u Brandenburgu, Njemačka 18. lipnja 1903. Nakon pohađanja kadetske škole u Potsdamu i vojne akademije Lichterfelde, razdoblje od 1919. - 1920. proveo je u Freikorpsu u Berlinu i baltičkim državama. Priključio se Sturmabteilungu 1925., gdje je dosegao čin gruppenführera, i NSDAP-u 1926. Od 1928. do 1931. Kasche je zamjenik Gauleitera (vođe stranačke oblasti NSDAP-a) u Ostmarku, te 14. rujna 1930. izabran je za Reichstag. Bio je jedan od rijetkih visokih časnika SA-a koji s preživjeli Noć dugih noževa 1934. god. Od 20. travnja 1941. do kraja rata u svibnju 1945., bio je veleposlanik Trećeg Reicha pri Hrvatskoj u Zagrebu. [1]

Veleposlanik pri NDH[uredi - уреди | uredi izvor]

Nakon deset dana no što je proglašena NDH, Kasche je stigao u Zagreb s funkcijom poslanika. Donio je zakon kojim se morala "zaštititi hrvatska arijevska krv". Pošto je NDH bila "preblaga" s obzirom na nacistički standard prema Židovima, naredio je da se iz svih logora NDH Židovi prebace u njemačke koncetracijske logore (nekoliko tisuća ljudi). Kasche je često "branio" ustaški režim kod Hitlera:

Uveče je bio kod Hitlera nemački poslanik u Zagrebu, Kasche. Za razliku od čestih nemačkih vojnih izvora, koji govore o pojavama potpunog rasula u hrvatskoj vojsci, nemački poslanik zastupa mišljenje, da je hrvatska država u potpunosti sposobna da funkcioniše, te da nemačka strana treba da pokaže više strpljenja prema hrvatskim težnjama i frustracijama. Hitler je na kraju zaključio da Nemačka nema drugog izbora, već da podrži Poglavnika. Da bi Hrvatska ostala stabilna, neophodno je prisustvo nemačkih vojnih snaga. Nemačka mora da podrži ustaški pokret, jer je on jedini državotvorni pokret u Hrvatskoj.[2] — Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 30. avgusta 1943.

Kasche je bio jedan od zagovarača ustaško-četničke suradnje, koju su četnici i ustaše u više navrata morali provoditi hteli ne hteli. Cilj suradnje je trebalo biti uništenje partizana na području NDH. Kaše je očuvanje NDH smatrao strateški bitnim za Njemačku. On je 11. februara 1944. u svom izveštaju napisao:

Wikiquote „"Hrvatska nam nudi onu snagu, koja predstalja jedinu snažnu protutežu južnoslovenskoj integraciji".[2]
()

Nakon kapitulacije Njemačke, Kasche ostaje u NDH i radi plan o evakucaciji Hrvatskih oružanih snaga na granična područja Trećeg rajha. U svibnju 1945. godine pribjegao je u inozemstvo. Kao ratni zločinac izručen je vlastima u Jugoslaviji i osuđen na smrt.

Ratni zločini[uredi - уреди | uredi izvor]

Tijekom Drugog svjetskog rata mnogi su Srbi bili deportirani iz Hrvatske, neki u Srbiju, a neki u Njemačku. Iako je ustaška vlada Srbe smatrala "pretnjom" za svoju državu, odluka o deportaciji Srba ne potiče od nje. Prema nalazima Nürnberškog suda, u njemačkom poslanstvu je održana koferencija, kojom je predsjedavao njemački veleposlanik u Zagrebu Siegfried Kasche, "na kojoj je odlučeno da se prisilno evakuiraju Slovenci u Hrvatsku i Srbiju i Srbi iz Hrvatske u Srbiju. Ova odluka je rezultat telegrama Ministarstva spoljnih poslova, broj 389, datiranog 31. maja 1941."[3] Joachim von Ribbentrop, ministar vanjskih poslova Trećeg Reicha, je pred sudom u Nimbergu priznao da su ove naredbe nastale u njegovom uredu.[4]

Nakon rešavanja srpskog pitanja, Siegfrid Kasche je radio na provođenju Holokausta u NDH. 18. travnja 1944. izvjestio je Berlin: "Hrvatska je jedna od zemalja u kojima je rješen židovski problem."[5]

Nakon rata, Kasche je vraćen u Jugoslaviju od strane saveznika. Bilo mu je suđeno od strane Vrhovnog suda Socijalističke Republike Hrvatske u svibnju 1947., osuđen i pogubljen vješanjem dne 7. lipnja 1947. [6]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Značajni ratni zločinci Drugog svjetskog rata. Gauleiteri. UNWCC
  2. 2,0 2,1 Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta
  3. Secretariat of the Tribunal, Trial of the Major War Criminals, (Nuremberg: International Military Tribunal: 1947: Vol. X. p. 433. [1]
  4. Secretariat of the Tribunal, Trial of the Major War Criminals, (Nuremberg: International Military Tribunal: 1947: Vol. X. p. 434.
  5. [2] www.porges.net
  6. Suđenje kolaboracionistima