Samostan u Tolisi

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Samostan i crkva Tolisa

Samostan Tolisa je vjerski objekat katoličke crkve u Vrhbosanskoj nadbiskupiji, u naselju Tolisi, opština Orašje, Bosna i Hercegovina. Proglašen je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1] Nacionalni spomenik sastoji se od: crkve Sv. Uznesenja Blažene Djevice Marije, stare i nove samostanske zgrade, te pokretnog naslijeđa koje obuhvata: zbirka slika, arheološka zbirka, numizmatička zbirka (oko 1200), zbirka tekstilnih predmeta, biblioteka, ferman o dozvoli izgradnje crkve i orgulje.

Historija[uredi | uredi kod]

Tolisa se prvi prvi put pojavila u darovnici hercega Kolomana bosanskome biskupu i njegovoj biskupiji koju je potvrdio Kolomanov brat, ugarski kralj, Bela IV, 1244. godine. U tom dijelu Bosne franjevci su prisutni već od srednjeg vijeka i tamo su imali više samostana (Modriča, Skakava, Sv. Marija u Polju i dr.) od kojih je većina stradala u 15. i 16. vijeku.

Toliški samostan potiče iz druge polovine 19. vijeka. Gradnju je započeo 1864. godine fra Martin Nedić. Godine 1869. Tolisa je bila proglašena rezidencijom, a 1876. samostanom. Crkva je u potpunosti dovršena 1881. godine. Građevinske radove je izveo Đuro Eichorn iz Osijeka. Građena je po uzoru na staru isusovačku crkvu u Osijeku. Obnovljena je 1911. godine prema nacrtima arhitekte Josipa Vancaša. On je u crkvi porušio sve konstrukcije, osim vanjskih zidova. Izvedeni su bačvasti svodovi u lađama, a u crkvu je postavljeno pet novih oltara i propovjedaonica. Godine 1896. nabavljene su orgulje (13 registara) iz crkve Sv. Petra i Pavla u Osijeku.

U toku rata 1992-1995, samostan i crkva su oštećeni.

Opis[uredi | uredi kod]

Rađena je po nacrtu bivše Jezuitske crkve u Osijeku, i zidana je u romanskom stilu. Dimenzije crkve su 25,60 x 56 metara. Ima dva zvonika čija ukupne visina iznosi 56 metara, urađeni su od cigle i imaju osnovu 5,25 x 5,25 m.

Spojena je fizički sa samostanskom zgradom. Uzdužna osovina crkve je orijentisana po pravcu azimuta zapad-istok, sa otklonom ugla pravca uzdužne osovine crkve od cca 14 stepeni prema sjeveru. Pripada tipu trobrodnih bazilika.

Pokretna dobra[uredi | uredi kod]

U arheološkoj zbirci nalazi se više nalaza s područja Bosanske Posavine, te vrijedan arheološki materijal iz perioda neolita, bronzanog, željeznog, antičkog i srednjovjekovnog doba.

Numizmatička zbirka sadrži 974 novčića svih vladara koji su boravili na posavskom području. Tako zbirku čine grčki i rimski novci, ugarski, srpski, dubrovački, bosanski, osmanlijski, mletački i drugi.

Zbirka crkvenog ruha sastoji se od velikog broj kazula, dalmatika i pluvijala. Najraniji primjerci crkvenog tekstila potiču iz XVII vijeka. Osnovni motivi na njima su različiti, zavisno od vremena kada su nastale. Na pojedinim kazulama su vidljivi natpisi sa imenom donatora i godine izrade.

Biblioteka posjeduje 11.270 knjiga, od toga 10.850 naslova. Broj naslova periodike je 87, a broj tomova 735. Sadržaj dijela je raznolik, a najveći dio čine: svetopisamska literatura, teološke knjige, liturgijske knjige, djela iz Crkvenog prava, djela iz istorije Reda, Crkve i naroda, molitvenici, pjesmarice i poučni priručnici, propovjednička i hagiografska literatura, rječnici, gramatike i pravopisi, djela iz područja različitih oblasti, leksikoni i drugo. U sklopu samostanske biblioteke čuva se i originalni ferman iz 1863. godine kojim je odobrena gradnja nove crkve. Njegove dimenzije su 78 x 54 cm. Ferman je izdan od strane sultana Abdul Azizija.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. „Samostan u Tolisi”. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 9. 2. 2016.