Salvia

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Salvia
Wiesensalbei 1.jpg
Livadska žalfija, Salvia pratensis
Naučna klasifikacija
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Lamiales
Porodica: Lamiaceae
Rod: Salvia

Salvia je najbrojniji rod porodice usnatica (Lamiaceae) sa oko 800 vrsta jednogodišnjih, višegodišnjih, zeljastih, polužbunastih i žbunastih vrsta. Ovom rodu pripada poznata lekovita biljka žalfija (Salvia officinalis), ali i mnoge druge korisne, ornamentalne pa i halucinogene biljke.

Prirodni areal roda obuhvata Evropu, Aziju i obe Amerike. Postoje tri centra raznovrsnosti: Južna i Centralna Amerika (sa oko 500 vrsta); Centralna Azija i Mediteran (oko 250 vrsta) i Istočna Azija (90 vrsta).

Poreklo imena[uredi - уреди | uredi izvor]

Salvia potiče od latinskog salvere = spasiti, spasavati, zbog lekovitih svojstava najpoznatije vrste - žalfije.

Opis[uredi - уреди | uredi izvor]

Vrste roda Salvia su jednogodišnje, dvogodišnje ili višegodišnje zeljaste i drvenaste vrste, četvrtastog stabla. Listovi su prosti, celi ređe perasto deljeni. Brakteje se razlikuju od srednjih listova, kod nekih vrsta su upadljivo obojene. Zigomorfni cvetovi su grupisani u dihazijume a oni u složene metličaste ili klasolike cvasti. Čašica je od 5 sraslih listića, dvousnata sa 3 zupca na gornjoj i 2 na donjoj usni. Krunica je simpetalna, izrazito dvousnata, sa gornjom usnom koja je prava ili zakrivljena na dole, i donjom dvo- ili trorežnjevitom. Prašnici (dva!) su račvasti, sa anterom sa gornje strane i „polugom“ sa donje. Tučak je izgrađen iz dve karpele, sa žigom koji viri ispred krunice. Plodovi su merikarpijumi od 4 ovalne orašice, kod mnogih vrsta sa sluzima u omotaču. Stabla, listovi i cvetovi mnogih vrsta su pokriveni zaštitnim trihomama (dlakama). Neke vrste poseduju i žlezdane trihome sa etarskim uljem od kog potiče njihov karakterističan miris i oštra aroma, pa ih preživari izbegavaju u ishrani.

Dugo se pretpostavljalo da su struktura prašnika i neobično oprašivanje kod vrsta roda Salvia evoluirali samo jednom, i da je stoga poreklo roda Salvia monofiletsko, što znači da su svi članovi roda evoluirali od jednog pretka. Međutim, tehnike sekvenciranja DNK su pokazale da je ovaj tip prašnika evoluirao najmanje tri različita puta u rodu, pa se danas smatra da rod nije monofiletski. Rod se verovatno sastoji od čak tri različite klade ili grane[1].

Odabrane vrste[uredi - уреди | uredi izvor]

Mnoge vrste roda Salvia se koriste kao lekovite, začinske, medonosne ili ukrasne. U nastavku je lista odabranih vrsta sa njihovom upotrebom.

Galerija[uredi - уреди | uredi izvor]

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Walker JB, Sytsma KJ, Treutlein J, Wink M (2004) Salvia (Lamiaceae) is not monophyletic: Implications for the systematics, radiation, and ecological specializations of Salvia and tribe Mentheae. Am J Bot 91: 1115–1125

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Jančić R, Stojanović D: Ekonomska botanika, korisne biljke i njihovi proizvodi, Zavod za udžbenike, Beograd, 2008.
  • Sage: The Genus Salvia by Spiridon E. Kintzios, CRC Press, 2000. ISBN 978-90-5823-005-8.
  • The Gardener's Guide to Growing Salvias by John Sutton, Timber Press, 1999. ISBN 978-0-88192-474-9.
  • Clebsch, Betsy; Barner, Carol D. (2003). The New Book of Salvias. Timber Press. ISBN 978-0-88192-560-9. http://books.google.com/?id=NM0iwB8GrQYC. 
  • Tychonievich, Joseph; Warner, Ryan M. (January 2011). "Interspecific Crossability of Selected Salvia Species and Potential Use for Crop Improvement". JASHS 136 (1): 4147. Pristupljeno 9 July 2015. 
  • Regine Claßen-Bockhoff, Petra Wester, E. Tweraser: The Staminal Lever Mechanism in Salvia L. (Lamiaceae) – a Review. In: Plant Biology. Band 5, Nr. 1, 2003, S. 33–41, DOI:10.1055/s-2003-37973.
  • Petra Wester, Regine Claßen-Bockhoff: Floral Diversity and Pollen Transfer Mechanisms in Bird-pollinated Salvia Species In: Annals of Botany, Volume 100, 2007, Issue 2, S. 401–421. DOI:10.1093/aob/mcm036
  • Petra Wester, Regine Claßen-Bockhoff: Pollination Syndromes of New World Salvia Species with Special Reference to Bird Pollination. In: Annals of the Missouri Botanical Garden, Volume 98, Issue 1, 2011, S. 101-155. DOI:10.3417/2007035
  • Petra Wester: Ornithophily in the genus Salvia L. (Lamiaceae), Dissertation an der Universität Mainz vom 20. März 2007: Volltext-PDF.
  • Ekkehard Hlawitschka: Mittelalterlicher Wunderdrogentraktate. 5. „wazzer der tugent, trank der jugent“. Text- und überlieferungsgeschichtliche Untersuchungen zum Salbeitraktat. In: Würzburger medizinhistorische Forschungen. Band 49. Wellm, Pattensen/Han 1990, ISBN 3-921456-89-4.
  • Betsy Clebsch, Carol D. Barner (2003). [[[:Šablon:Google Buch]] The New Book of Salvias: Sages for Every Garden]. Timber Press. ISBN 978-0-88192-560-9. Šablon:Google Buch. 
  • Spiridon E. Kintzios (2003). Sage: The Genus Salvia - Medicinal and Aromatic Plants - Industrial Profiles. CRC Press. ISBN 978-0-20330-455-6. 
  • Hülya Özlera, Sevil Pehlivanb, Ahmet Kahramanc, Musa Doğanc, Ferhat Celepc, Birol Başerb, Ahter Yavrub, Safi Bagherpourc: Pollen morphology of the genus Salvia L. (Lamiaceae) in Turkey. In: Flora - Morphology, Distribution, Functional Ecology of Plants, Volume 206, Issue 4, 2011, S. 316–327. DOI:10.1016/j.flora.2010.07.005
  • Hamed Nosrati, Ali Nosrati: A Survey on the Genus Salvia as the Largest Genus of Plants. In: Agriculture Science Developments, Volume 2, Issue 1, 2013 PDF.
  • Sandro Bogdanović: Distribution, morphology and systematics of the genus Salvia Powerpoint Presentation PDF.
  • Joseph Tychonievich, Ryan M. Warner: Interspecific Crossability of Selected Salvia Species and Potential Use for Crop Improvement. In: American Society for Horticultural Science, Volume 136, Issue 1, 2011. S. 41-47. Volltext online.
  • José Luis Fernández Alonso: Revisión taxonómica de Salvia sect. Siphonantha (Labiatae). In: Anales del Jardín Botánico de Madrid, Volume 63, Issue 2, 2006, S. 145–157. Volltext-PDF.
  • Billie L. Turner: Recension of Salvia Sect. Farinaceae (Lamiaceae). In: Phytologia, Volume 90, 2008, S. 163–175 , 425–432. Volltext-PDF.
  • Billie L. Turner: Recension of the Mexican species of Salvia (Lamiaceae), section Scorodonia In: Phytologia, Volume 91, Issue 2, 2009, S. 256-269. Volltext-PDF.
  • Billie L. Turner: Recension of the Mexican species of section Uliginosae of Salvia (Lamiaceae). In: Phytologia, Volume 91, Issue 3, 2009, S. 440–466. Volltext-PDF.
  • Billie L. Turner: Recension of the Mexican species of Salvia (Lamiaceae), sect. Peninsularis. In: Phytologia, Volume 92, 2010, S. 20–26. Volltext-PDF.
  • Billie L. Turner: Recension of the Mexican species of Salvia sect. Standleyana (Lamiaceae). Phytoneuron, Volume 23, 2011, S. 1–6. Volltext-PDF.

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]