Muslimanska osvajanja – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: 350px|thumb|right|Doba [[kalifa {{legend|#a1584e|Ekspanzija pod Muhamedom, 622–632/A.H. 1-11}} {{legend|#ef9070|Ekspanzija pod [[Raš...
 
Autobot (razgovor | doprinos)
m razne ispravke
Red 1: Red 1:
[[Image:Map of expansion of Caliphate.svg|350px|thumb|right|Doba [[kalif]]a {{legend|#a1584e|Ekspanzija pod [[Muhamed]]om, 622–632/A.H. 1-11}} {{legend|#ef9070|Ekspanzija pod [[Rašidunsko Carstvo|Rašidunskim Kalifatom]], 632–661/A.H. 11-40}} {{legend|#fad07d|Ekspanzija pod [[Omajadski Kalifat|Omajadskim Kalifatom]], 661–750/A.H. 40-129}}]]
[[Datoteka:Map of expansion of Caliphate.svg|350px|thumb|right|Doba [[kalif]]a {{legend|#a1584e|Ekspanzija pod [[Muhamed]]om, 622–632/A.H. 1-11}} {{legend|#ef9070|Ekspanzija pod [[Rašidunsko Carstvo|Rašidunskim Kalifatom]], 632–661/A.H. 11-40}} {{legend|#fad07d|Ekspanzija pod [[Omajadski Kalifat|Omajadskim Kalifatom]], 661–750/A.H. 40-129}}]]


'''Muslimanska osvajanja''' ({{lang-ar|الغزوات}}, '''al-Ġazawāt''' or الفتوحات الإسلامية, '''al-Fatūḥāt al-Islāmiyya''') također poznata i kao '''Islamska osvajanja''' ili '''Arapska osvajanja''',<ref>Martin Sicker (2000), ''The Islamic World in Ascendancy: From the Arab Conquests to the Siege of ''Vienna'', 'Praeger.</ref> je naziv koji u svom tradicionalnom smislu podrazumijevaju niz oružanih sukoba, odnosno osvajačkih pohoda koje je [[Arapi|arapska]] [[Islam|muslimanska]] država, kasnije poznata kao [[Kalifat]], poduzela od svog nastanka 620-ih do oko 750. godine, a koji su rezultirali osvajanjem cijelog [[Bliski Istok|Bliskog Istoka]], [[Sjeverna Afrika|Sjeverne Afrike]], te dijelova [[Centralna Azija|Centralne]] i [[Južna Azija|Južne Azije]], odnosno [[Kavkaz]]a i [[Južna Evropa|Južne Evrope]]. Muslimanska osvajanja su za posljedicu imala naglo širenje [[islam]]a i njegovo pretvaranje u jednu od najvećih svjetskih religija, odnosno širenje arapskog [[arapski jezik|jezika]], [[arapsko pismo|pisma]] i kulture te stvaranje jednog od najvećih carstava u historiji svijeta, od koga je stvoren današnji [[islamski svijet]]. Muslimanska osvajanja se obično dijele na ona za života proroka [[Muhamed]]a (do 632), koja su uključivala [[Arabijski poluotok]]; ona za vrijeme prva četiri kalifa, odnosno [[Rašidunski Kalifat|Rašidunskog Kalifata]] (632 - 661) kada su osvojeni [[Muslimansko osvajanje Sirije|Levant]], [[Muslimansko osvajanje Perzije|Perzija]], [[Muslimansko osvajanje Egipta|Egipat]], [[Muslimansko osvajanje Armenije|Armenija]] i Cipar; te osvajanja za vrijeme [[Umajadski Kalifat|Umajadskog Kalifata]] kada su osvojene [[Umajadsko osvajanje Sjeverne Afrike|Sjeverna Afrika]], najveći dio [[Umajadsko osvajanje Hispanije|Iberijskog poluotoka]], današnjeg [[Afganistan]]a i [[Pakistan]]a, te dijelovi Kavkaza i Centralne Azije.
'''Muslimanska osvajanja''' ({{lang-ar|الغزوات}}, '''al-Ġazawāt''' or الفتوحات الإسلامية, '''al-Fatūḥāt al-Islāmiyya''') također poznata i kao '''Islamska osvajanja''' ili '''Arapska osvajanja''',<ref>Martin Sicker (2000), ''The Islamic World in Ascendancy: From the Arab Conquests to the Siege of ''Vienna'', 'Praeger.</ref> je naziv koji u svom tradicionalnom smislu podrazumijevaju niz oružanih sukoba, odnosno osvajačkih pohoda koje je [[Arapi|arapska]] [[Islam|muslimanska]] država, kasnije poznata kao [[Kalifat]], poduzela od svog nastanka 620-ih do oko 750. godine, a koji su rezultirali osvajanjem cijelog [[Bliski Istok|Bliskog Istoka]], [[Sjeverna Afrika|Sjeverne Afrike]], te dijelova [[Centralna Azija|Centralne]] i [[Južna Azija|južne Azije]], odnosno [[Kavkaz]]a i [[Južna Evropa|južne Evrope]]. Muslimanska osvajanja su za posljedicu imala naglo širenje [[islam]]a i njegovo pretvaranje u jednu od najvećih svjetskih religija, odnosno širenje arapskog [[arapski jezik|jezika]], [[arapsko pismo|pisma]] i kulture te stvaranje jednog od najvećih carstava u historiji svijeta, od koga je stvoren današnji [[islamski svijet]]. Muslimanska osvajanja se obično dijele na ona za života proroka [[Muhamed]]a (do 632), koja su uključivala [[Arabijski poluotok]]; ona za vrijeme prva četiri kalifa, odnosno [[Rašidunski Kalifat|Rašidunskog Kalifata]] (632 - 661) kada su osvojeni [[Muslimansko osvajanje Sirije|Levant]], [[Muslimansko osvajanje Perzije|Perzija]], [[Muslimansko osvajanje Egipta|Egipat]], [[Muslimansko osvajanje Armenije|Armenija]] i Cipar; te osvajanja za vrijeme [[Umajadski Kalifat|Umajadskog Kalifata]] kada su osvojene [[Umajadsko osvajanje Sjeverne Afrike|Sjeverna Afrika]], najveći dio [[Umajadsko osvajanje Hispanije|Iberijskog poluotoka]], današnjeg [[Afganistan]]a i [[Pakistan]]a, te dijelovi Kavkaza i Centralne Azije.


Carstvo stvoreno muslimanskim osvajanjima se raspalo kada je zbačena dinastija Omajada, i na mjesto kalifa došla [[Abasidi|Abasida]], čiju su vlast, pak preživjeli Umajadi uspješno osporili osnovavši suparničku državu poznatu kao [[Kordovski Kalifat]]. Tada su prestala muslimanska osvajanja u užem/tradicionalnom smislu riječi, iako su kasnije stvorene muslimanske države nastavile u sljedećim vijekovima pripajati teritorije ne-muslimanskih država i tako širiti islam, pri čemu se posebno istaklo [[Osmansko Carstvo]] na zapadu i [[Mogulsko Carstvo]] na istoku.
Carstvo stvoreno muslimanskim osvajanjima se raspalo kada je zbačena dinastija Omajada, i na mjesto kalifa došla [[Abasidi|Abasida]], čiju su vlast, pak preživjeli Umajadi uspješno osporili osnovavši suparničku državu poznatu kao [[Kordovski Kalifat]]. Tada su prestala muslimanska osvajanja u užem/tradicionalnom smislu riječi, iako su kasnije stvorene muslimanske države nastavile u sljedećim vijekovima pripajati teritorije ne-muslimanskih država i tako širiti islam, pri čemu se posebno istaklo [[Osmansko Carstvo]] na zapadu i [[Mogulsko Carstvo]] na istoku.

Verzija na datum 7 septembar 2011 u 04:26

Doba kalifa
  Ekspanzija pod Muhamedom, 622–632/A.H. 1-11
  Ekspanzija pod Rašidunskim Kalifatom, 632–661/A.H. 11-40
  Ekspanzija pod Omajadskim Kalifatom, 661–750/A.H. 40-129

Muslimanska osvajanja (arapski: الغزوات‎, al-Ġazawāt or الفتوحات الإسلامية, al-Fatūḥāt al-Islāmiyya) također poznata i kao Islamska osvajanja ili Arapska osvajanja,[1] je naziv koji u svom tradicionalnom smislu podrazumijevaju niz oružanih sukoba, odnosno osvajačkih pohoda koje je arapska muslimanska država, kasnije poznata kao Kalifat, poduzela od svog nastanka 620-ih do oko 750. godine, a koji su rezultirali osvajanjem cijelog Bliskog Istoka, Sjeverne Afrike, te dijelova Centralne i južne Azije, odnosno Kavkaza i južne Evrope. Muslimanska osvajanja su za posljedicu imala naglo širenje islama i njegovo pretvaranje u jednu od najvećih svjetskih religija, odnosno širenje arapskog jezika, pisma i kulture te stvaranje jednog od najvećih carstava u historiji svijeta, od koga je stvoren današnji islamski svijet. Muslimanska osvajanja se obično dijele na ona za života proroka Muhameda (do 632), koja su uključivala Arabijski poluotok; ona za vrijeme prva četiri kalifa, odnosno Rašidunskog Kalifata (632 - 661) kada su osvojeni Levant, Perzija, Egipat, Armenija i Cipar; te osvajanja za vrijeme Umajadskog Kalifata kada su osvojene Sjeverna Afrika, najveći dio Iberijskog poluotoka, današnjeg Afganistana i Pakistana, te dijelovi Kavkaza i Centralne Azije.

Carstvo stvoreno muslimanskim osvajanjima se raspalo kada je zbačena dinastija Omajada, i na mjesto kalifa došla Abasida, čiju su vlast, pak preživjeli Umajadi uspješno osporili osnovavši suparničku državu poznatu kao Kordovski Kalifat. Tada su prestala muslimanska osvajanja u užem/tradicionalnom smislu riječi, iako su kasnije stvorene muslimanske države nastavile u sljedećim vijekovima pripajati teritorije ne-muslimanskih država i tako širiti islam, pri čemu se posebno istaklo Osmansko Carstvo na zapadu i Mogulsko Carstvo na istoku.

V. također

Izvori

  1. Martin Sicker (2000), The Islamic World in Ascendancy: From the Arab Conquests to the Siege of Vienna, 'Praeger.

Eksterni linkovi

Šablon:Link GA