Valonija – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 31: Red 31:
}}
}}


'''Valonija''' (franc. ''Wallonie'', njem. ''Wallonien'', [[valonski]]: ''Walonreye'', [[holandski jezik|nizozemski]]: ''Wallonië'') ili '''Valonska regija''' je južna, frankofona regija [[Belgija|Belgije]] i federalna jedinica čiji je glavni grad [[Namur]]. Službeni jezici su [[francuski jezik|francuski]] i [[nemački jezik|njemački]]. Regija ima oko 3.360.000 stanovnika, a površinski, s 16.844 km², zauzima 55.18% države.
'''Valonija''' (franc. ''Wallonie'', njem. ''Wallonien'', [[valonski]]: ''Walonreye'', [[holandski jezik|nizozemski]]: ''Wallonië'') ili '''Valonska regija''' je južna, frankofona regija [[Belgija|Belgije]] i federalna jedinica čiji je glavni grad [[Namur]]. Službeni jezici su [[francuski jezik|francuski]] i [[nemački jezik|njemački]]. Regija ima oko 3.360.000 stanovnika, a površinski, s 16.844 km², zauzima 55.18% države.


Valonija se sastoji od sljedećih pokrajina:
Valonija se sastoji od sljedećih pokrajina:
Red 43: Red 43:


== Demografija i jezik ==
== Demografija i jezik ==
U većini općina službeni jezik je francuski dok njemački ima takav status u devet istočnih općina koje su pripadale [[Nemačka|Njemačkoj]] do poslijeratnog razgraničenja [[1918]]. U nekim frankofonim općinama postoje posebna pravila po kojima se stanovnici kojima je materinji jezik njemački ili nizozemski mogu koristiti njime u administraciji. [[Valonci]] su često izloženi kritikama zbog slabog poznavanja [[holandski jezik|nizozemskog]], drugog nacionalnog jezika; po istraživanjima iz 2006. govori ga samo 19% stanovnika, dok 59% [[Flamanci|Flamanaca]] govori [[francuski jezik|francuski]]. Uz francuski, odnosno njegovu belgijsku varijantu, kao regionalni jezici priznati su i lokalni dijalekti koji su unatoč tome u izumiranju.
U većini općina službeni jezik je francuski dok njemački ima takav status u devet istočnih općina koje su pripadale [[Nemačka|Njemačkoj]] do poslijeratnog razgraničenja [[1918]]. U nekim frankofonim općinama postoje posebna pravila po kojima se stanovnici kojima je materinji jezik njemački ili nizozemski mogu koristiti njime u administraciji. [[Valonci]] su često izloženi kritikama zbog slabog poznavanja [[holandski jezik|nizozemskog]], drugog nacionalnog jezika; po istraživanjima iz 2006. govori ga samo 19% stanovnika, dok 59% [[Flamanci|Flamanaca]] govori [[francuski jezik|francuski]]. Uz francuski, odnosno njegovu belgijsku varijantu, kao regionalni jezici priznati su i lokalni dijalekti koji su unatoč tome u izumiranju.


[[Nemci|Njemačka]] nacionalna manjina broji oko 70.000 ljudi, a garantirana su joj posebna prva, posebno u jezičnim i kulturološkim pitanjima. Među Nijemcima je sve jača želja za ekonomskom samostalnošću i uzdizanjem na razinu autonomne regije.
[[Nemci|Njemačka]] nacionalna manjina broji oko 70.000 ljudi, a garantirana su joj posebna prva, posebno u jezičnim i kulturološkim pitanjima. Među Nijemcima je sve jača želja za ekonomskom samostalnošću i uzdizanjem na razinu autonomne regije.


== Ekonomija ==
== Ekonomija ==
Belgija je bila jedna od prvih zemalja u kojima dogodila [[industrijska revolucija]], a Valonija je tokom 19. stoljeća doživjela jak razvoj posebno zahvaljujući industriji baziranoj na [[Ugljen|ugljenu]] i [[Željezo|željezu]]. Tokom dvadesetog stoljeća ove industrijske grane su postala manje profitabilne, a kriza u [[Čelik|čeličnoj]] industriji i restrukturiranje rezultirali su slabljenjem gospodarstva i pomicanjem centra industrijske djelatnosti na sjever Belgije. I danas je Valonija znatno siromašnija od [[Flandrija|Flandrije]]: 2004. godine BDP je u flamanskom dijelu bio 27.356 eura, a u valonskom 19.858 eura. U nekim dijelovima nezaposlenost dostiže i 20 posto.
Belgija je bila jedna od prvih zemalja u kojima dogodila [[industrijska revolucija]], a Valonija je tokom 19. stoljeća doživjela jak razvoj posebno zahvaljujući industriji baziranoj na [[Ugljen|ugljenu]] i [[Željezo|željezu]]. Tokom dvadesetog stoljeća ove industrijske grane su postala manje profitabilne, a kriza u [[Čelik|čeličnoj]] industriji i restrukturiranje rezultirali su slabljenjem gospodarstva i pomicanjem centra industrijske djelatnosti na sjever Belgije. I danas je Valonija znatno siromašnija od [[Flandrija|Flandrije]]: 2004. godine BDP je u flamanskom dijelu bio 27.356 eura, a u valonskom 19.858 eura. U nekim dijelovima nezaposlenost dostiže i 20 posto.


== Vidi još ==
== Vidi još ==
Red 55: Red 55:


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
*[http://dialogue.wallonie.be/apps/spip/IMG/pdf/quel_etat.pdf U kojoj državi mi živimo ?] (pdf), Službena brošura o asimilaciji.
* [http://dialogue.wallonie.be/apps/spip/IMG/pdf/quel_etat.pdf U kojoj državi mi živimo ?] (pdf), Službena brošura o asimilaciji.
* [http://www.wallonie.be/ Službena stranica Valonije]
* [http://www.wallonie.be/ Službena stranica Valonije]
* [http://economie.wallonie.be Gospodarska stranica Valonije]
* [http://economie.wallonie.be Gospodarska stranica Valonije]
Red 63: Red 63:
* [http://www.wallonie-en-ligne.net/Encyclopedie/ Enciklopedija o valonskom pokretu]
* [http://www.wallonie-en-ligne.net/Encyclopedie/ Enciklopedija o valonskom pokretu]
* [http://www.fondationwallonne.org/ Osnivanje Valonije, povijest i sl.]
* [http://www.fondationwallonne.org/ Osnivanje Valonije, povijest i sl.]
* [http://wallonie.apinc.org Mouvement du Manifeste wallon]
* [http://wallonie.apinc.org Mouvement du Manifeste wallon]


{{Politička podjela Belgije}}
{{Politička podjela Belgije}}


[[Kategorija: Geografija Belgije]]
[[Kategorija:Geografija Belgije]]

Verzija na datum 25 juni 2014 u 01:28

Valonija
Wallonie (francuski)
Wallonien (njemački)
[[Datoteka:|125px|Zastava]] [[Datoteka:|85px|Grb]]
Zastava Grb
Geslo: Walon todi! (Valonija zauvijek!)
Himna: Li Tchant des Walons
[[Datoteka:|270px|Položaj Valonije]]
Službeni jezik francuski, njemački
Glavni grad Namur
Vlada
 - Ministarski predsjednik Elio Di Rupo
Površina
 - ukupno 16,844 km²
Stanovništvo
- ukupno (2002) 3,358,560 stanovnika
 - gustoća 199.39/km²

Valonija (franc. Wallonie, njem. Wallonien, valonski: Walonreye, nizozemski: Wallonië) ili Valonska regija je južna, frankofona regija Belgije i federalna jedinica čiji je glavni grad Namur. Službeni jezici su francuski i njemački. Regija ima oko 3.360.000 stanovnika, a površinski, s 16.844 km², zauzima 55.18% države.

Valonija se sastoji od sljedećih pokrajina:

Najveći gradovi su Liège, Namur, Charleroi, Mons, Tournai, Arlon, Bastogne, Wavre, Verviers, Dinant i Eupen.

Demografija i jezik

U većini općina službeni jezik je francuski dok njemački ima takav status u devet istočnih općina koje su pripadale Njemačkoj do poslijeratnog razgraničenja 1918. U nekim frankofonim općinama postoje posebna pravila po kojima se stanovnici kojima je materinji jezik njemački ili nizozemski mogu koristiti njime u administraciji. Valonci su često izloženi kritikama zbog slabog poznavanja nizozemskog, drugog nacionalnog jezika; po istraživanjima iz 2006. govori ga samo 19% stanovnika, dok 59% Flamanaca govori francuski. Uz francuski, odnosno njegovu belgijsku varijantu, kao regionalni jezici priznati su i lokalni dijalekti koji su unatoč tome u izumiranju.

Njemačka nacionalna manjina broji oko 70.000 ljudi, a garantirana su joj posebna prva, posebno u jezičnim i kulturološkim pitanjima. Među Nijemcima je sve jača želja za ekonomskom samostalnošću i uzdizanjem na razinu autonomne regije.

Ekonomija

Belgija je bila jedna od prvih zemalja u kojima dogodila industrijska revolucija, a Valonija je tokom 19. stoljeća doživjela jak razvoj posebno zahvaljujući industriji baziranoj na ugljenu i željezu. Tokom dvadesetog stoljeća ove industrijske grane su postala manje profitabilne, a kriza u čeličnoj industriji i restrukturiranje rezultirali su slabljenjem gospodarstva i pomicanjem centra industrijske djelatnosti na sjever Belgije. I danas je Valonija znatno siromašnija od Flandrije: 2004. godine BDP je u flamanskom dijelu bio 27.356 eura, a u valonskom 19.858 eura. U nekim dijelovima nezaposlenost dostiže i 20 posto.

Vidi još

Vanjske poveznice