Helen Keller – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m Bot: dodato Authority control
prečišćeno
Red 1: Red 1:
{{izvor}}
{{Infokutija biografija
{{Infokutija biografija
| ime = Helen Keller
| ime = Helen Keler
| slika =Helen_KellerA.jpg
| slika = Helen_KellerA.jpg
| caption = Keller godine 1905.
| caption = Keler (1905)
| datum_rođenja = {{birth date|1880|6|27|df=y}}
| datum_rođenja = {{birth date|1880|6|27|df=y}}
| mjesto_rođenja = [[Tuscumbia (Alabama)]], [[Alabama]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| mjesto_rođenja = [[Tuscumbia, Alabama|Taskambija]], [[Alabama]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| datum_smrti = {{death date and age|1968|6|1|1880|6|27|df=y}}
| datum_smrti = {{death date and age|1968|6|1|1880|6|27|df=y}}
| mjesto_smrti = Arcan Ridge, [[Easton (Connecticut)|Easton]], [[Connecticut]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| mjesto_smrti = Arcan Ridge, [[Easton, Connecticut|Easton]], [[Connecticut]], SAD
| potpis = helen_keller_signature.svg
| potpis = helen_keller_signature.svg
}}
}}


'''Helen Adams Keller''' ([[27. 6.]] [[1880]]. — [[1. 6.]] [[1968]].) je [[sjedinjene Američke Države|američka]] spisateljica i autorica poznata po tome što je od djetinjstva bila slijepa i gluha. Nakon dugotrajnog procesa uspjela je naučiti sporazumijevati se s okolinom te završiti školu. Zbog toga je postala jednom od najpopularnijih ikona američke popularne kulture i simbol invalida koji uspijevaju prebroditi svoju obogaljenost. Bila je poznata i po svom zalaganju za [[socijalizam]], te je bila jedan od osnivača [[ACLU]].
'''Helen Adams Keler''' ({{abbr|izv.|izvorno}} '''Helen Adams Keller'''; [[27. 6.]] [[1880]] — [[1. 6.]] [[1968]]) [[Sjedinjene Američke Države|američka]] je spisateljica i autorka poznata po tome što je od detinjstva bila slepa i nije mogla da čuje. Nakon dugotrajnog procesa uspela je naučiti da se sporazumeva sa okolinom te završiti školu. Zbog toga je postala jedna od najpopularnijih ikona američke popularne kulture i simbol invalida koji uspevaju da prebrode svoju obogaljenost. Bila je poznata i po svom zalaganju za [[socijalizam]], te jedan od osnivača [[ACLU]].


== Biografija ==
== Biografija ==
Rođena je u mestu Taskumbiji u [[Alabama|Alabami]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] [[27. 6.]] [[1880]]. godine. Sa devetnaest meseci je preležala težak [[encefalitis]] i tada potpuno oslepela i ogluvela. Dok su druga deca učila da govore, ona je živela u sopstvenoj tišini i tami, gluvonemoslepa. Sa sedam godina dobila je negovateljicu, [[Eni Mensfild Saliven]], koja je neopisivom požrtvovanošću i strpljivošću postigla ono što do tada nije uspelo Heleninim lekarima.
Rođena je [[27. 6.|27. juna]] [[1880]]. godine u mestu [[Tuscumbia, Alabama|Taskambija]] u [[Alabama|Alabami]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. Sa devetnaest meseci je preležala težak [[encefalitis]] i tada potpuno oslepela i izgubila sluh, ne mogavši učiti da govori s drugom decom. Sa sedam godina dobila je negovateljicu, [[Eni Mensfild Saliven]], koja je neopisivom požrtvovanošću i strpljivošću postigla ono što do tada nije uspelo Heleninim lekarima.


Helen je u početku bila veoma odbojna, nepristupačna, pa i zlobna. Sa Eni je živela u vrtnoj kućici roditeljskog doma. Uz skoro nepremostive poteškoće, a neopisivim strpljenjem, Eni je devojčicu najpre naučila pojedinim slovima dodirom njenih dlanova svojim prstima. Zatim ju je naučila da govori i razume glasni govor, međusobnim dodirom usnica i grla.
Helen je u početku bila vrlo odbojna, nepristupačna, pa i zlobna. Sa Eni je živela u vrtnoj kućici roditeljskog doma. Uz skoro nepremostive poteškoće, a neopisivim strpljenjem, Eni je devojčicu najpre naučila pojedinim slovima dodirom njenih dlanova svojim prstima. Zatim ju je naučila da govori i razume glasni govor, međusobnim dodirom usnica i grla.


Sve više je Helen pokazivala svoju intelektualnu nadarenost i želju za sticanjem znanja, pa je posle mesec dana naučila dvadeset jednu reč, a nakon jedne godine devetsto reči u ručnom alfabetu. Uskoro je naučila da čita [[Brajova azbuka|Brajova slova]] i na taj način pisala čak i duža pisma.
Sve više je Helen pokazivala svoju intelektualnu nadarenost i želju za sticanjem znanja, pa je posle mesec dana naučila 21 reč, a nakon jedne godine 900 reči u ručnom alfabetu. Uskoro je naučila da čita [[Brailleovo pismo|Brajeva slova]] i na taj način pisala čak i duža pisma.


Kada je imala četrnaest godina dotadašnja obuka je zamenjena sistematskom školskom nastavom, a sa osamnaest godina je primljena u redovnu gimnaziju. Eni je ni tada nije napustila, nego joj je bila od velike koristi u njenom daljem obrazovanju. Redovno je Helen pratila u školu, sedela pored nje za vreme nastave i pisala joj predavanja na dlan. Uz takvu pomoć Helen je mogla odlično savladati gradivo i sa devetnaest godina upisala je [[književnost]] i [[historija|istoriju]].
Kada je imala četrnaest godina dotadašnja obuka je zamenjena sistematskom školskom nastavom, a sa osamnaest godina je primljena u redovnu gimnaziju. Eni je ni tada nije napustila, nego joj je bila od velike koristi u njenom daljem obrazovanju. Redovno je Helen pratila u školu, sedela pored nje za vreme nastave i pisala joj predavanja na dlan. Uz takvu pomoć Helen je mogla odlično savladati gradivo i sa devetnaest godina upisala je [[književnost]] i [[historija|istoriju]].


[[Datoteka:HK-gradpic.jpg|thumb|desno|200px|Diplomirala na Radklif Koledžu, 1904.]]
[[Datoteka:HK-gradpic.jpg|thumb|desno|200px|Diplomirala na koledžu Redklif 1904. godine]]


Godine [[1904]]. Helen Keler je završila svoje studije na akademskom stupnju - najviše priznanje za njenu upornu borbu i pobedu. Naučila je da čita na četiri jezika i postala istaknuta spisateljica. Nakon toga je postala inspektor američkih zavoda za odgoj gluvonemih i slepih. Objavila je nekoliko knjiga prevedenih i na strane jezike: ''[[The Story of My Life (biografija)|Istorija mog života]]'' (1902), ''Optimizam'' (1903), ''Svet i život'' (1908) i dr. Tematika tih knjiga je, svakako, njena nesvakidašnja sudbina.
Godine [[1904]]. Helen Keler je završila svoje studije na akademskom stepenu najviše priznanje za njenu upornu borbu i pobedu. Naučila je da čita na četiri jezika i postala istaknuta spisateljica. Nakon toga je postala inspektor američkih zavoda za odgoj gluvonemih i slepih. Objavila je nekoliko knjiga prevedenih i na strane jezike: ''[[The Story of My Life (biografija)|Istorija mog života]]'' (1902), ''Optimizam'' (1903), ''Svet i život'' (1908) i dr. Tematika tih knjiga je, svakako, njena nesvakidašnja sudbina.


Zvuči neverovatno, ali Helen je postala vrsna jahačica, plivačica, jedriličarka i biciklistkinja. Uživala je u šalama i duhovitostima [[Mark Twain|Marka Tvena]] čitajući ga vrhovima prstiju. I [[Enrico Caruso|Enriko Karuzo]] je "izlio svoj zlatni glas" na njen dlan. [[Jaša Hajvec]], virtuoz na violini, svirao je specijalno za nju, dok je ona prstima lagano dodirivala njegov instrument.
Uz poteškoće i trud, Helen je postala vrsna jahačica, plivačica, jedriličarka i biciklistkinja. Uživala je u šalama i duhovitostima [[Mark Twain|Marka Tvena]] čitajući ga vrhovima prstiju. I [[Enrico Caruso|Enriko Karuzo]] je "izlio svoj zlatni glas" na njen dlan. [[Jaša Hajvec]], virtuoz na violini, svirao je specijalno za nju, dok je ona prstima lagano dodirivala njegov instrument.
Helen je umrla [[1968]]. godine u 87. godini, i danas se spominje u celom svetu sa najvećim priznanjem i divljenjem. Ceo život je posvetila pomaganju gluvonemoslepih za koje je rekla da su to najusamljeniji ljudi među svima na svetu, da su oni ''ti koji bulje u mrak u kojem jedino mrak bulji u njih''.
Helen je umrla [[1968]]. godine u 88. godini, a danas se pominje u celom svetu s najvećim priznanjem i divljenjem. Ceo život je posvetila pomaganju gluvonemoslepih za koje je rekla da su to najusamljeniji ljudi od svih na svetu, da su oni "ti koji bulje u mrak u kojem jedino mrak bulji u njih".

== Literatura ==
* {{Cite book | last = Keller | first = Helen | title = The World I Live In | url = | edition = 'NYRB Classics' | origyear = 1908 | year = 2004 | publisher = NYRB Classics | location = New York | pages = | isbn = 978-1590170670|ref=harv}}
* {{Cite book | last = Keller | first = Helen | title = Light in my Darkness | url = | edition = 2. | origyear = 1927 | year =2000 | publisher = Chrysalis Books | location = | pages = | isbn = 978-0877853985 | id = |ref=harv}}


== Vanjske veze ==
== Vanjske veze ==
{{commonscat|Helen Keller}}
;Djela Helen Keler
* {{gutenberg|no=2397|name=The Story of My Life {{noitalics|Helen Keler}}}}
;Djela Helen Keller
* {{gutenberg|no=2397|name=''The Story of My Life'' by Helen Keller}}
* [http://digital.library.upenn.edu/women/keller/life/life.html ''The Story of My Life'' sa uvodom]
* {{gutenberg author| id=Helen+Keller | name=Helen Keler}}
* [http://digital.library.upenn.edu/women/keller/life/life.html ''The Story of My Life'' with introduction to the text]
* {{Cite book | last = Keller | first = Helen | title = The World I Live In | url = | edition = NYRB Classics 2004 | origyear = 1908 | year = 2004 | publisher = NYRB Classics | location = New York | pages = | isbn = 978-1590170670|ref=harv}}
* {{Cite book | last = Keller | first = Helen | title = Light in my Darkness | url = | edition = 2nd Edition | origyear = 1927 | year =2000 | publisher = Chrysalis Books | location = | pages = | isbn = 978-0877853985 | id = |ref=harv}}
* {{gutenberg author| id=Helen+Keller | name=Helen Keller}}


;Politika
;Politika
* [http://www.marxists.org/reference/archive/keller-helen/index.htm Helen Keller Reference Archive] ([[Marxists Internet Archive]])
* [http://www.marxists.org/reference/archive/keller-helen/index.htm Referentna arhiva, Helen Keler], [[Marxists Internet Archive|Marksistička internet arhiva]]
* [http://www.marxists.org/reference/archive/keller-helen/works/1910s/12_11_03.htm "How I Became A Socialist"], by Helen Keller, 1912-11-03
* [http://www.marxists.org/reference/archive/keller-helen/works/1910s/12_11_03.htm "How I Became A Socialist" (Kako sam postala socijalista)], Helen Keller, 1912-11-03
* [http://www.leeds.ac.uk/disability-studies/archiveuk/Crow/Rethinking-icon.pdf "Rethinking the Problematic Icon"] Contrasts the iconic image of Keller as disabled saint with her real life in social and political activism.
* [http://www.leeds.ac.uk/disability-studies/archiveuk/Crow/Rethinking-icon.pdf "Rethinking the Problematic Icon" (Promišljanje problematične ikone)], poređenje ikonične slike Keler kao svetice-invalida s njenim pravim životom u društvenom i političkom aktivizmu


;IMDb
;IMDb
* {{imdb title|id=0010061|title=Deliverance (1919)}}
* {{imdb title|id=0010061|title=Deliverance}}, 1919
* {{imdb title|id=0956149|title=Helen Keller}} - animirana biografija Helen Keller na DVD
* {{imdb title|id=0956149|title=Helen Keller}}, animirana biografija Helen Keler
* {{imdb title|id=0087401|title=Helen Keller: The Miracle Continues (1984) (TV)}}
* {{imdb title|id=0087401|title=Helen Keller: The Miracle Continues}}
* {{imdb_title|0675644|"Playhouse 90" The Miracle Worker (1957)}}
* {{imdb_title|0675644|The Miracle Worker}}, 1956—1961
* {{imdb title|id=0056241|title=The Miracle Worker (1962)}}
* {{imdb title|id=0056241|title=The Miracle Worker}}, 1962
* {{imdb title|id=0079562|title=The Miracle Worker (1979) TV}}
* {{imdb title|id=0079562|title=The Miracle Worker}}, 1979
* {{imdb title|id=0246786|title=The Miracle Worker (2000) TV}}
* {{imdb title|id=0246786|title=The Miracle Worker}}, 2000


;Ostalo
;Ostalo
* [http://ww3.startribune.com/blogs/oldnews/archives/203 1925 interview] in the Minneapolis Daily Star
* [http://ww3.startribune.com/blogs/oldnews/archives/203 Intervju iz 1925. godine], ''Minneapolis Daily Star''
* [[American Foundation for the Blind]]'s [http://www.afb.org/helenkeller.asp Helen Keller collection]
* [http://www.afb.org/helenkeller.asp Kolekcija Helen Keler], Američka fondacija za slepe
* [http://www.afb.org/braillebug/hkmuseum.asp Helen Keller Kids Museum Online]
* [http://www.afb.org/braillebug/hkmuseum.asp Dječiji internet muzej Helen Keler]
* [http://www.nytimes.com/learning/general/onthisday/bday/0627.html#top Obituary] in the ''[[The New York Times|New York Times]]''
* [http://www.nytimes.com/learning/general/onthisday/bday/0627.html#top Posmrtnica], ''[[The New York Times|New York Times]]''
* [http://www.helenkeller.org/ The Helen Keller Services for the blind]
* [http://www.helenkeller.org/ Rad Helen Keler za slepe]
* [http://www.encyclopediaofalabama.org/face/Article.jsp?id=h-1123 Helen Keller article, Encyclopedia of Alabama]
* [http://www.encyclopediaofalabama.org/face/Article.jsp?id=h-1123 Članak o Helen Keler], ''Encyclopedia of Alabama''
* [http://www.sensescotland.org.uk/helenkeller/ The Helen Keller International Award]
* [http://www.sensescotland.org.uk/helenkeller/ Međunarodna nagrada Helen Keler]

{{normativna kontrola}}


{{Lifetime|1880|1968|Keller, Helen}}
{{Lifetime|1880|1968|Keller, Helen}}
Red 68: Red 72:
[[Kategorija:Američke feministkinje]]
[[Kategorija:Američke feministkinje]]
[[Kategorija:Američki socijalisti]]
[[Kategorija:Američki socijalisti]]
[[Kategorija:Authority control]]

Verzija na datum 19 januar 2021 u 19:52

Helen Keler
Rođenje(1880-06-27)27. 6. 1880.
Taskambija, Alabama, SAD
Smrt1. 6. 1968. (dob: 87)
Arcan Ridge, Easton, Connecticut, SAD
Potpis

Helen Adams Keler (izv. Helen Adams Keller; 27. 6. 18801. 6. 1968) američka je spisateljica i autorka poznata po tome što je od detinjstva bila slepa i nije mogla da čuje. Nakon dugotrajnog procesa uspela je naučiti da se sporazumeva sa okolinom te završiti školu. Zbog toga je postala jedna od najpopularnijih ikona američke popularne kulture i simbol invalida koji uspevaju da prebrode svoju obogaljenost. Bila je poznata i po svom zalaganju za socijalizam, te jedan od osnivača ACLU.

Biografija

Rođena je 27. juna 1880. godine u mestu Taskambija u Alabami, SAD. Sa devetnaest meseci je preležala težak encefalitis i tada potpuno oslepela i izgubila sluh, ne mogavši učiti da govori s drugom decom. Sa sedam godina dobila je negovateljicu, Eni Mensfild Saliven, koja je neopisivom požrtvovanošću i strpljivošću postigla ono što do tada nije uspelo Heleninim lekarima.

Helen je u početku bila vrlo odbojna, nepristupačna, pa i zlobna. Sa Eni je živela u vrtnoj kućici roditeljskog doma. Uz skoro nepremostive poteškoće, a neopisivim strpljenjem, Eni je devojčicu najpre naučila pojedinim slovima dodirom njenih dlanova svojim prstima. Zatim ju je naučila da govori i razume glasni govor, međusobnim dodirom usnica i grla.

Sve više je Helen pokazivala svoju intelektualnu nadarenost i želju za sticanjem znanja, pa je posle mesec dana naučila 21 reč, a nakon jedne godine 900 reči u ručnom alfabetu. Uskoro je naučila da čita Brajeva slova i na taj način pisala čak i duža pisma.

Kada je imala četrnaest godina dotadašnja obuka je zamenjena sistematskom školskom nastavom, a sa osamnaest godina je primljena u redovnu gimnaziju. Eni je ni tada nije napustila, nego joj je bila od velike koristi u njenom daljem obrazovanju. Redovno je Helen pratila u školu, sedela pored nje za vreme nastave i pisala joj predavanja na dlan. Uz takvu pomoć Helen je mogla odlično savladati gradivo i sa devetnaest godina upisala je književnost i istoriju.

Diplomirala na koledžu Redklif 1904. godine

Godine 1904. Helen Keler je završila svoje studije na akademskom stepenu — najviše priznanje za njenu upornu borbu i pobedu. Naučila je da čita na četiri jezika i postala istaknuta spisateljica. Nakon toga je postala inspektor američkih zavoda za odgoj gluvonemih i slepih. Objavila je nekoliko knjiga prevedenih i na strane jezike: Istorija mog života (1902), Optimizam (1903), Svet i život (1908) i dr. Tematika tih knjiga je, svakako, njena nesvakidašnja sudbina.

Uz poteškoće i trud, Helen je postala vrsna jahačica, plivačica, jedriličarka i biciklistkinja. Uživala je u šalama i duhovitostima Marka Tvena čitajući ga vrhovima prstiju. I Enriko Karuzo je "izlio svoj zlatni glas" na njen dlan. Jaša Hajvec, virtuoz na violini, svirao je specijalno za nju, dok je ona prstima lagano dodirivala njegov instrument.

Helen je umrla 1968. godine u 88. godini, a danas se pominje u celom svetu s najvećim priznanjem i divljenjem. Ceo život je posvetila pomaganju gluvonemoslepih za koje je rekla da su to najusamljeniji ljudi od svih na svetu, da su oni "ti koji bulje u mrak u kojem jedino mrak bulji u njih".

Literatura

  • Keller, Helen (2004) [1908]. The World I Live In ('NYRB Classics' izd.). New York: NYRB Classics. ISBN 978-1590170670. 
  • Keller, Helen (2000) [1927]. Light in my Darkness (2. izd.). Chrysalis Books. ISBN 978-0877853985. 

Vanjske veze

Djela Helen Keler
Politika
IMDb
Ostalo