Helen Keller – razlika između verzija
m Bot: dodato Authority control |
prečišćeno |
||
Red 1: | Red 1: | ||
{{izvor}} |
|||
{{Infokutija biografija |
{{Infokutija biografija |
||
| ime = Helen |
| ime = Helen Keler |
||
| slika =Helen_KellerA.jpg |
| slika = Helen_KellerA.jpg |
||
| caption = |
| caption = Keler (1905) |
||
| datum_rođenja = {{birth date|1880|6|27|df=y}} |
| datum_rođenja = {{birth date|1880|6|27|df=y}} |
||
| mjesto_rođenja = [[Tuscumbia |
| mjesto_rođenja = [[Tuscumbia, Alabama|Taskambija]], [[Alabama]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] |
||
| datum_smrti = {{death date and age|1968|6|1|1880|6|27|df=y}} |
| datum_smrti = {{death date and age|1968|6|1|1880|6|27|df=y}} |
||
| mjesto_smrti = Arcan Ridge, [[Easton |
| mjesto_smrti = Arcan Ridge, [[Easton, Connecticut|Easton]], [[Connecticut]], SAD |
||
| potpis = helen_keller_signature.svg |
| potpis = helen_keller_signature.svg |
||
}} |
}} |
||
'''Helen Adams |
'''Helen Adams Keler''' ({{abbr|izv.|izvorno}} '''Helen Adams Keller'''; [[27. 6.]] [[1880]] — [[1. 6.]] [[1968]]) [[Sjedinjene Američke Države|američka]] je spisateljica i autorka poznata po tome što je od detinjstva bila slepa i nije mogla da čuje. Nakon dugotrajnog procesa uspela je naučiti da se sporazumeva sa okolinom te završiti školu. Zbog toga je postala jedna od najpopularnijih ikona američke popularne kulture i simbol invalida koji uspevaju da prebrode svoju obogaljenost. Bila je poznata i po svom zalaganju za [[socijalizam]], te jedan od osnivača [[ACLU]]. |
||
== Biografija == |
== Biografija == |
||
Rođena je u mestu |
Rođena je [[27. 6.|27. juna]] [[1880]]. godine u mestu [[Tuscumbia, Alabama|Taskambija]] u [[Alabama|Alabami]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. Sa devetnaest meseci je preležala težak [[encefalitis]] i tada potpuno oslepela i izgubila sluh, ne mogavši učiti da govori s drugom decom. Sa sedam godina dobila je negovateljicu, [[Eni Mensfild Saliven]], koja je neopisivom požrtvovanošću i strpljivošću postigla ono što do tada nije uspelo Heleninim lekarima. |
||
Helen je u početku bila |
Helen je u početku bila vrlo odbojna, nepristupačna, pa i zlobna. Sa Eni je živela u vrtnoj kućici roditeljskog doma. Uz skoro nepremostive poteškoće, a neopisivim strpljenjem, Eni je devojčicu najpre naučila pojedinim slovima dodirom njenih dlanova svojim prstima. Zatim ju je naučila da govori i razume glasni govor, međusobnim dodirom usnica i grla. |
||
Sve više je Helen pokazivala svoju intelektualnu nadarenost i želju za sticanjem znanja, pa je posle mesec dana naučila |
Sve više je Helen pokazivala svoju intelektualnu nadarenost i želju za sticanjem znanja, pa je posle mesec dana naučila 21 reč, a nakon jedne godine 900 reči u ručnom alfabetu. Uskoro je naučila da čita [[Brailleovo pismo|Brajeva slova]] i na taj način pisala čak i duža pisma. |
||
Kada je imala četrnaest godina dotadašnja obuka je zamenjena sistematskom školskom nastavom, a sa osamnaest godina je primljena u redovnu gimnaziju. Eni je ni tada nije napustila, nego joj je bila od velike koristi u njenom daljem obrazovanju. Redovno je Helen pratila u školu, sedela pored nje za vreme nastave i pisala joj predavanja na dlan. Uz takvu pomoć Helen je mogla odlično savladati gradivo i sa devetnaest godina upisala je [[književnost]] i [[historija|istoriju]]. |
Kada je imala četrnaest godina dotadašnja obuka je zamenjena sistematskom školskom nastavom, a sa osamnaest godina je primljena u redovnu gimnaziju. Eni je ni tada nije napustila, nego joj je bila od velike koristi u njenom daljem obrazovanju. Redovno je Helen pratila u školu, sedela pored nje za vreme nastave i pisala joj predavanja na dlan. Uz takvu pomoć Helen je mogla odlično savladati gradivo i sa devetnaest godina upisala je [[književnost]] i [[historija|istoriju]]. |
||
[[Datoteka:HK-gradpic.jpg|thumb|desno|200px|Diplomirala na |
[[Datoteka:HK-gradpic.jpg|thumb|desno|200px|Diplomirala na koledžu Redklif 1904. godine]] |
||
Godine [[1904]]. Helen Keler je završila svoje studije na akademskom |
Godine [[1904]]. Helen Keler je završila svoje studije na akademskom stepenu — najviše priznanje za njenu upornu borbu i pobedu. Naučila je da čita na četiri jezika i postala istaknuta spisateljica. Nakon toga je postala inspektor američkih zavoda za odgoj gluvonemih i slepih. Objavila je nekoliko knjiga prevedenih i na strane jezike: ''[[The Story of My Life (biografija)|Istorija mog života]]'' (1902), ''Optimizam'' (1903), ''Svet i život'' (1908) i dr. Tematika tih knjiga je, svakako, njena nesvakidašnja sudbina. |
||
Uz poteškoće i trud, Helen je postala vrsna jahačica, plivačica, jedriličarka i biciklistkinja. Uživala je u šalama i duhovitostima [[Mark Twain|Marka Tvena]] čitajući ga vrhovima prstiju. I [[Enrico Caruso|Enriko Karuzo]] je "izlio svoj zlatni glas" na njen dlan. [[Jaša Hajvec]], virtuoz na violini, svirao je specijalno za nju, dok je ona prstima lagano dodirivala njegov instrument. |
|||
Helen je umrla [[1968]]. godine u |
Helen je umrla [[1968]]. godine u 88. godini, a danas se pominje u celom svetu s najvećim priznanjem i divljenjem. Ceo život je posvetila pomaganju gluvonemoslepih za koje je rekla da su to najusamljeniji ljudi od svih na svetu, da su oni "ti koji bulje u mrak u kojem jedino mrak bulji u njih". |
||
== Literatura == |
|||
⚫ | |||
⚫ | |||
== Vanjske veze == |
== Vanjske veze == |
||
;Djela Helen Keler |
|||
* {{gutenberg|no=2397|name=The Story of My Life {{noitalics|Helen Keler}}}} |
|||
;Djela Helen Keller |
|||
* |
* [http://digital.library.upenn.edu/women/keller/life/life.html ''The Story of My Life'' sa uvodom] |
||
⚫ | |||
* [http://digital.library.upenn.edu/women/keller/life/life.html ''The Story of My Life'' with introduction to the text] |
|||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
;Politika |
;Politika |
||
* [http://www.marxists.org/reference/archive/keller-helen/index.htm |
* [http://www.marxists.org/reference/archive/keller-helen/index.htm Referentna arhiva, Helen Keler], [[Marxists Internet Archive|Marksistička internet arhiva]] |
||
* [http://www.marxists.org/reference/archive/keller-helen/works/1910s/12_11_03.htm "How I Became A Socialist"], |
* [http://www.marxists.org/reference/archive/keller-helen/works/1910s/12_11_03.htm "How I Became A Socialist" (Kako sam postala socijalista)], Helen Keller, 1912-11-03 |
||
* [http://www.leeds.ac.uk/disability-studies/archiveuk/Crow/Rethinking-icon.pdf "Rethinking the Problematic Icon" |
* [http://www.leeds.ac.uk/disability-studies/archiveuk/Crow/Rethinking-icon.pdf "Rethinking the Problematic Icon" (Promišljanje problematične ikone)], poređenje ikonične slike Keler kao svetice-invalida s njenim pravim životom u društvenom i političkom aktivizmu |
||
;IMDb |
;IMDb |
||
* {{imdb title|id=0010061|title=Deliverance |
* {{imdb title|id=0010061|title=Deliverance}}, 1919 |
||
* {{imdb title|id=0956149|title=Helen Keller}} |
* {{imdb title|id=0956149|title=Helen Keller}}, animirana biografija Helen Keler |
||
* {{imdb title|id=0087401|title=Helen Keller: The Miracle Continues |
* {{imdb title|id=0087401|title=Helen Keller: The Miracle Continues}} |
||
* {{imdb_title|0675644| |
* {{imdb_title|0675644|The Miracle Worker}}, 1956—1961 |
||
* {{imdb title|id=0056241|title=The Miracle Worker |
* {{imdb title|id=0056241|title=The Miracle Worker}}, 1962 |
||
* {{imdb title|id=0079562|title=The Miracle Worker |
* {{imdb title|id=0079562|title=The Miracle Worker}}, 1979 |
||
* {{imdb title|id=0246786|title=The Miracle Worker |
* {{imdb title|id=0246786|title=The Miracle Worker}}, 2000 |
||
;Ostalo |
;Ostalo |
||
* [http://ww3.startribune.com/blogs/oldnews/archives/203 |
* [http://ww3.startribune.com/blogs/oldnews/archives/203 Intervju iz 1925. godine], ''Minneapolis Daily Star'' |
||
* |
* [http://www.afb.org/helenkeller.asp Kolekcija Helen Keler], Američka fondacija za slepe |
||
* [http://www.afb.org/braillebug/hkmuseum.asp |
* [http://www.afb.org/braillebug/hkmuseum.asp Dječiji internet muzej Helen Keler] |
||
* [http://www.nytimes.com/learning/general/onthisday/bday/0627.html#top |
* [http://www.nytimes.com/learning/general/onthisday/bday/0627.html#top Posmrtnica], ''[[The New York Times|New York Times]]'' |
||
* [http://www.helenkeller.org/ |
* [http://www.helenkeller.org/ Rad Helen Keler za slepe] |
||
* [http://www.encyclopediaofalabama.org/face/Article.jsp?id=h-1123 |
* [http://www.encyclopediaofalabama.org/face/Article.jsp?id=h-1123 Članak o Helen Keler], ''Encyclopedia of Alabama'' |
||
* [http://www.sensescotland.org.uk/helenkeller/ |
* [http://www.sensescotland.org.uk/helenkeller/ Međunarodna nagrada Helen Keler] |
||
{{normativna kontrola}} |
|||
{{Lifetime|1880|1968|Keller, Helen}} |
{{Lifetime|1880|1968|Keller, Helen}} |
||
Red 68: | Red 72: | ||
[[Kategorija:Američke feministkinje]] |
[[Kategorija:Američke feministkinje]] |
||
[[Kategorija:Američki socijalisti]] |
[[Kategorija:Američki socijalisti]] |
||
[[Kategorija:Authority control]] |
Verzija na datum 19 januar 2021 u 19:52
Ovom članku ili jednom njegovom dijelu nedostaju izvori. Molimo vas da pomognete Wikipediji i dodate odgovarajuće izvore u članak. |
Helen Keler | |
---|---|
Rođenje | Taskambija, Alabama, SAD | 27. 6. 1880.
Smrt | 1. 6. 1968. (dob: 87) Arcan Ridge, Easton, Connecticut, SAD |
Potpis |
Helen Adams Keler (izv. Helen Adams Keller; 27. 6. 1880 — 1. 6. 1968) američka je spisateljica i autorka poznata po tome što je od detinjstva bila slepa i nije mogla da čuje. Nakon dugotrajnog procesa uspela je naučiti da se sporazumeva sa okolinom te završiti školu. Zbog toga je postala jedna od najpopularnijih ikona američke popularne kulture i simbol invalida koji uspevaju da prebrode svoju obogaljenost. Bila je poznata i po svom zalaganju za socijalizam, te jedan od osnivača ACLU.
Biografija
Rođena je 27. juna 1880. godine u mestu Taskambija u Alabami, SAD. Sa devetnaest meseci je preležala težak encefalitis i tada potpuno oslepela i izgubila sluh, ne mogavši učiti da govori s drugom decom. Sa sedam godina dobila je negovateljicu, Eni Mensfild Saliven, koja je neopisivom požrtvovanošću i strpljivošću postigla ono što do tada nije uspelo Heleninim lekarima.
Helen je u početku bila vrlo odbojna, nepristupačna, pa i zlobna. Sa Eni je živela u vrtnoj kućici roditeljskog doma. Uz skoro nepremostive poteškoće, a neopisivim strpljenjem, Eni je devojčicu najpre naučila pojedinim slovima dodirom njenih dlanova svojim prstima. Zatim ju je naučila da govori i razume glasni govor, međusobnim dodirom usnica i grla.
Sve više je Helen pokazivala svoju intelektualnu nadarenost i želju za sticanjem znanja, pa je posle mesec dana naučila 21 reč, a nakon jedne godine 900 reči u ručnom alfabetu. Uskoro je naučila da čita Brajeva slova i na taj način pisala čak i duža pisma.
Kada je imala četrnaest godina dotadašnja obuka je zamenjena sistematskom školskom nastavom, a sa osamnaest godina je primljena u redovnu gimnaziju. Eni je ni tada nije napustila, nego joj je bila od velike koristi u njenom daljem obrazovanju. Redovno je Helen pratila u školu, sedela pored nje za vreme nastave i pisala joj predavanja na dlan. Uz takvu pomoć Helen je mogla odlično savladati gradivo i sa devetnaest godina upisala je književnost i istoriju.
Godine 1904. Helen Keler je završila svoje studije na akademskom stepenu — najviše priznanje za njenu upornu borbu i pobedu. Naučila je da čita na četiri jezika i postala istaknuta spisateljica. Nakon toga je postala inspektor američkih zavoda za odgoj gluvonemih i slepih. Objavila je nekoliko knjiga prevedenih i na strane jezike: Istorija mog života (1902), Optimizam (1903), Svet i život (1908) i dr. Tematika tih knjiga je, svakako, njena nesvakidašnja sudbina.
Uz poteškoće i trud, Helen je postala vrsna jahačica, plivačica, jedriličarka i biciklistkinja. Uživala je u šalama i duhovitostima Marka Tvena čitajući ga vrhovima prstiju. I Enriko Karuzo je "izlio svoj zlatni glas" na njen dlan. Jaša Hajvec, virtuoz na violini, svirao je specijalno za nju, dok je ona prstima lagano dodirivala njegov instrument.
Helen je umrla 1968. godine u 88. godini, a danas se pominje u celom svetu s najvećim priznanjem i divljenjem. Ceo život je posvetila pomaganju gluvonemoslepih za koje je rekla da su to najusamljeniji ljudi od svih na svetu, da su oni "ti koji bulje u mrak u kojem jedino mrak bulji u njih".
Literatura
- Keller, Helen (2004) [1908]. The World I Live In ('NYRB Classics' izd.). New York: NYRB Classics. ISBN 978-1590170670.
- Keller, Helen (2000) [1927]. Light in my Darkness (2. izd.). Chrysalis Books. ISBN 978-0877853985.
Vanjske veze
- Djela Helen Keler
- Besplatna e-knjiga: The Story of My Life Helen Keler na Projektu Gutenberg
- The Story of My Life sa uvodom
- Djela čiji je autor Helen Keler na Projektu Gutenberg
- Politika
- Referentna arhiva, Helen Keler, Marksistička internet arhiva
- "How I Became A Socialist" (Kako sam postala socijalista), Helen Keller, 1912-11-03
- "Rethinking the Problematic Icon" (Promišljanje problematične ikone), poređenje ikonične slike Keler kao svetice-invalida s njenim pravim životom u društvenom i političkom aktivizmu
- IMDb
- Deliverance na sajtu IMDb, 1919
- Helen Keller na sajtu IMDb, animirana biografija Helen Keler
- Helen Keller: The Miracle Continues na sajtu IMDb
- The Miracle Worker na sajtu IMDb, 1956—1961
- The Miracle Worker na sajtu IMDb, 1962
- The Miracle Worker na sajtu IMDb, 1979
- The Miracle Worker na sajtu IMDb, 2000
- Ostalo
- Intervju iz 1925. godine, Minneapolis Daily Star
- Kolekcija Helen Keler, Američka fondacija za slepe
- Dječiji internet muzej Helen Keler
- Posmrtnica, New York Times
- Rad Helen Keler za slepe
- Članak o Helen Keler, Encyclopedia of Alabama
- Međunarodna nagrada Helen Keler