Bimetal – razlika između verzija
Nema sažetka izmjene |
Nema sažetka izmjene |
||
| Red 1: | Red 1: | ||
[[datoteka:Bimetallfeder für Startautomatik.jpg|mini|desno|Bimetal.]] |
[[datoteka:Bimetallfeder für Startautomatik.jpg|mini|desno|Bimetal.]] |
||
'''Bimetal |
'''Bimetal''' je načinjen od dviju različitih [[kovina]], spojenih tako da obrazuju pločicu, [[zavojnica|zavojnicu]] ili [[heliks]]. Zbog različitih koeficijenata [[Toplinsko istezanje|toplinskog širenja]], [[grijanje]]m dolazi do [[Savijanje|svijanja]] jedne strane. Koristi se kao [[prekidač]], na primjer u [[termostat]]ima. <ref> '''bimetalna vrpca''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=7684] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref> Savijanje je proporcionalno s [[temperatura|temperaturom]]. Bimetali se primjenjuju i u zaštitnim sklopkama, glačalima, sušilima za kosu, pećnicama i mnogim drugim elektrotoplinskim [[uređaj]]ima. |
||
Bimetalni termostat se često koristi za regulaciju temperature, recimo u [[pegla]]ma, [[peć]]ima i drugde. Zavisno od gradnje, povišena temperatura može da otvori ili zatvori električni kontakt. |
Bimetalni termostat se često koristi za regulaciju temperature, recimo u [[pegla]]ma, [[peć]]ima i drugde. Zavisno od gradnje, povišena temperatura može da otvori ili zatvori električni kontakt. |
||
| Red 13: | Red 13: | ||
== Primjena == |
== Primjena == |
||
Bimetalni [[termometar]] se dobija ako se bimetalu doda [[skala]] i [[indikator]], a bimetalski [[termostat]] ako se bimetalu dodaju [[električni kontakt]]i. |
|||
=== Termostat === |
=== Termostat === |
||
{{glavni|Termostat}} |
{{glavni|Termostat}} |
||
Verzija na datum 2 oktobar 2020 u 23:48
Bimetal je načinjen od dviju različitih kovina, spojenih tako da obrazuju pločicu, zavojnicu ili heliks. Zbog različitih koeficijenata toplinskog širenja, grijanjem dolazi do svijanja jedne strane. Koristi se kao prekidač, na primjer u termostatima. [1] Savijanje je proporcionalno s temperaturom. Bimetali se primjenjuju i u zaštitnim sklopkama, glačalima, sušilima za kosu, pećnicama i mnogim drugim elektrotoplinskim uređajima.
Bimetalni termostat se često koristi za regulaciju temperature, recimo u peglama, pećima i drugde. Zavisno od gradnje, povišena temperatura može da otvori ili zatvori električni kontakt.
Princip rada
Kod pegle ili grijalice, struja na početku može da prolazi kroz bimetalni element. Kada je dostignuta potrebna radna temperatura, bimetal se deformira do te mjere da prekine strujni krug. Po padu temperature, bimetal se ispravi i ponovo uključuje grijač. Na ovaj način postignuta je (ponešto gruba) kontrola temperaturne radne tačke.
Kod hladionika, akcija je obrnuta - viša temperatura zatvara kontakte pumpe za hlađenje. Hlađenje je uključeno sve dok temperatura ne padne na nižu, podešenu radnu temperaturu.
Primjena
Bimetalni termometar se dobija ako se bimetalu doda skala i indikator, a bimetalski termostat ako se bimetalu dodaju električni kontakti.
Termostat
Termostat je naprava za održavanje temperature u nekom zatvorenom prostoru, uređaju ili sustavu unutar propisanih granica. Obično uklapa i isklapa tok goriva u gorioniku, električnu struju grijala, odnosno hladila ili protok zagrijanog, odnosno ohlađenoga fluida čim temperatura prekorači dopuštenu gornju ili donju graničnu vrijednost. Primjenjuje se na primjer u sustavima grijanja prostorija te u bojlerima, glačalima, pećima, pećnicama, perilicama, sušilicama, hladnjacima i automobilima. U načelu se sastoji od osjetila i pretvornika. Osjetilo (na primjer bimetalna vrpca, termistor, termopar, cjevčica ispunjena živom, elastična komora ispunjena tekućinom ili plinom) reagira na promjene temperature, a pretvornik (na primjer električna sklopka, pneumatski ventil, potenciometar s klizačem, elektroničko pojačalo) pretvara signal osjetila u signal za upravljanje uređajem za grijanje ili hlađenje. Programabilni termostat omogućuje programiranje, na primjer dnevnoga (niža temperatura noću) i tjednoga (niža temperatura u dane odsutnosti) grijanja prostorija za rad ili stanovanje.
Literatura
- Robert N. Bateson, Introduction to Control System Technology, 6th edition. Šablon:Page1.
