Goriva

Goriva su sve stvari koje sagorijevanjem daju toplinu. Toplinska energija dobiva se iz
Historijski pregled[uredi | uredi kod]
Isprva se energija dobivala od vjetra, vode, vodene pare ili sunca. Najčešći izvor za dobivanje energije bili su drva i ugljen koji su se koristili za pogon brodova, lokomotiva i termoelektrana. 1823. godine braća Budinin destilacijom nafte dobivaju ulje za rasvjetu, petrolej. Prvu petrolejsku svjetiljku konstruirao je 1848. Poljak Ignacy Łukasiewicz a prvu bušotinu nafte izgradio je Edwin L. Drake 27. kolovoza 1859. u Titusville-u (SAD). Poslije pronalaska Otto-motora dolazi do naglog povećanja potrošnje naftnih derivata. 1870. godine proizvodilo se oko 1.000.000 tona nafte godišnje, pred Drugi svjetski rat proizvodilo se 300 milijuna tona, a sedamdesetih godina prošlog stoljeća svjetska proizvodnja sirove nafte bila je milijardu i tristo milijuna tona godišnje.
Podjela goriva[uredi | uredi kod]
Goriva se mogu podijeliti na razne načine te svaki pokušaj podjele ima svoje prednosti i nedostatke.
Goriva prema agregatnom stanju[uredi | uredi kod]
-
- -prirodna tekuća goriva- nafta i
- -sintetička tekuća goriva- derivati nafte
- Prema načinu primjene tekuća goriva su: benzin, petrolej, kerozin, dizel, loživa ulja i raketna goriva.
-
-
- -prirodni, zemni plin,
- -propan,
- -butan,
- -bioplin.
-
Goriva prema nastanku[uredi | uredi kod]
-
- -biljnog porijekla
- -životinjskog porijekla
- Mineralna
- -anorganske mineralne tvari i
- -umjetna; sintetička – goriva proizvedena kemijskim procesima.
-
Goriva prema vrsti izvora energije[uredi | uredi kod]
- kemijska
- nuklearna
Goriva prema primjeni[uredi | uredi kod]
Goriva za:
- peći i ložišta
- brodske motore i lokomotive
- klipne motore
- mlazne motore
- rakete
- nuklearni reaktor