Kozina – razlika između verzija
→Povijest: nadopuna i fotke |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 2: | Red 2: | ||
{{Slovensko naselje|ime=Kozina - Cosina|image=Kozina_SLO.JPG|zemljevid=si.|geopedia=si.|nadmorska=492,7 m|prebivalstvo=664|povrsina=2,96 km kv|posta=6240|postna=Kozina (Cosina)|obcina=Hrpelje-Kozina|pokrajina=Primorska|regija=Istrsko-kraška}} |
{{Slovensko naselje|ime=Kozina - Cosina|image=Kozina_SLO.JPG|zemljevid=si.|geopedia=si.|nadmorska=492,7 m|prebivalstvo=664|povrsina=2,96 km kv|posta=6240|postna=Kozina (Cosina)|obcina=Hrpelje-Kozina|pokrajina=Primorska|regija=Istrsko-kraška}} |
||
'''Kozina''' - '''Cosina''' ([[Italijanski jezik|tal]].I je mjesto u |
'''Kozina''' - '''Cosina''' ([[Italijanski jezik|tal]].I je mjesto u [[Kras (pokrajina)|pokrajini Kras]], važno prometno raskršće na cesti [[Rijeka (grad)|Rijeka]]-[[Trst]] i [[Ljubljana]]-[[Kopar (grad)|Kopar]] ([[Istarski ipsilon]]), najpoznatije je kao jugoslavenski granični prelaz prema [[Trst|Trstu]]. S Hrpeljem (Erpelle) čini zajedničku [[Hrpelje-Kozina|općinu Hrpelje-Kozina]]. |
||
== Geografija == |
== Geografija == |
||
Smještena na sjeveroistočnim obroncima [[Ćićarija|Ćićarije]] (Cicceria) na [[Julija|julijskom]] [[Kras|Krasu]] |
Smještena na sjeveroistočnim obroncima [[Ćićarija|Ćićarije]] (Cicceria) na [[Julija|julijskom]] [[Kras (pokrajina)|Krasu]] i na istočnom dijelu [[Kras (pokrajina)|Tršćanskog krasa]]. |
||
Mjesto je smješteno 3,4 km od [[Italija|talijanske]] granice. skupa s Hrpeljem imalo je važnu željezničku stanicu s kojom je spojen Trst s prugom [[Ljubljana]] . [[Istarska željeznica|Istarske željeznice]]. |
Mjesto je smješteno 3,4 km od [[Italija|talijanske]] granice. skupa s Hrpeljem imalo je važnu željezničku stanicu s kojom je spojen Trst s prugom [[Ljubljana]] . [[Istarska željeznica|Istarske željeznice]]. |
||
Red 20: | Red 20: | ||
'''[[1420]]'''. prestaje moć patrijarha i Kozina dolazi pod [[Habsburg|Habsburgovce]], tj. pod feudalce [[Socerb|Socerba]] (San Servolo) blizu posjeda [[Mletačka Republika|Mletačke republike]]. |
'''[[1420]]'''. prestaje moć patrijarha i Kozina dolazi pod [[Habsburg|Habsburgovce]], tj. pod feudalce [[Socerb|Socerba]] (San Servolo) blizu posjeda [[Mletačka Republika|Mletačke republike]]. |
||
[[Datoteka:2013-4.Dolina Glinščice (19).jpg|alt=|lijevo|mini|311x311piksel|Dolina potoka Glinščice (Botazzo) kuda je nekad prolazila trasa pruge [[Trst]]-Kozina]] |
[[Datoteka:2013-4.Dolina Glinščice (19).jpg|alt=|lijevo|mini|311x311piksel|Dolina potoka Glinščice (Botazzo) kuda je nekad prolazila trasa pruge [[Trst]]-Kozina]] |
||
[[1499|1499.]] Kozina je potpuno razorena u [[Osmansko Carstvo|tursko]]<nowiki/>j invaziji. |
[[1499|1499.]] Kozina je potpuno razorena u [[Osmansko Carstvo|tursko]]<nowiki/>j invaziji. |
||
[[1508|1508.]] za venecijansko-austrijskog rata, pod komandom Bartolomea d'Alviano, Venecija okupira Kozinu i velik dio Čičarije. |
[[1508|1508.]] za venecijansko-austrijskog rata, pod komandom Bartolomea d'Alviano, Venecija okupira Kozinu i velik dio Čičarije. |
Verzija na datum 2 august 2020 u 18:49
Kozina - Cosina | |
---|---|
| |
Karta: | Najdi.si, Geopedia.si |
Nadmorska visina: | 492,7 m |
Broj stanovnika: | 664 |
Površina: | 2,96 km kv |
Poštanski broj: | Kozina (Cosina) 6240 |
Općina: | Hrpelje-Kozina |
Pokrajina: | Primorska |
Statistička regija: | Istrsko-kraška |
Izvor: SURS, popis stanovništva 2002. | |
Kozina - Cosina (tal.I je mjesto u pokrajini Kras, važno prometno raskršće na cesti Rijeka-Trst i Ljubljana-Kopar (Istarski ipsilon), najpoznatije je kao jugoslavenski granični prelaz prema Trstu. S Hrpeljem (Erpelle) čini zajedničku općinu Hrpelje-Kozina.
Geografija
Smještena na sjeveroistočnim obroncima Ćićarije (Cicceria) na julijskom Krasu i na istočnom dijelu Tršćanskog krasa.
Mjesto je smješteno 3,4 km od talijanske granice. skupa s Hrpeljem imalo je važnu željezničku stanicu s kojom je spojen Trst s prugom Ljubljana . Istarske željeznice.
Kozina je okružena brdima Videž (M.te Bellavista, 664 m n/v), Polanšče (M.te Polausce, 687 m) i Črna Griža (M.te Grisa, 540m), a ovdje protiče i potok Botoč (Botazzo).
Povijest
Za dublju prošlost nema nalaza, ali za pretpostaviti je da je u rimsko vrijeme prolazila cesta koja je kroz Kras spajala Rijeku (Tarsatica) sa Trstom (Tergeste) i Akvilejom na što ukazuje nalaz iz Rodika. Nakon pada Zapadnog rimskog carstva uslijedile su mnoge vladavine (v. Julija, Povijest).
Današnje područje Kozine bila je dio Tršćanske dijeceze (Diocesi di Trieste), tadašnja važna dijeceza koja je pod sobom imala velik dio Ćićarije (Cicceria) sve do Novigrada (Castelnuovo); 1081., kada je biskup Trsta postao vazal Akvilejske patrijaršije i sav njegov teritorij dolazi pod patrijarhe.
Nakon mira u Trevisu (1291, kojim se zapadna istarska obala daje Serenissimi), ovaj dio Krasa skupa s dolinom Rižane je dato općini Trst, tada neprijatelju Patrijaršije. Nakon mira u Torinu 1381., potpisanog nakon rata Đenovljana i Mlečana, općina Trst, i njegova područja, ponovno dolaze pod Akvilejsku patrijaršiju.
1420. prestaje moć patrijarha i Kozina dolazi pod Habsburgovce, tj. pod feudalce Socerba (San Servolo) blizu posjeda Mletačke republike.
1499. Kozina je potpuno razorena u turskoj invaziji.
1508. za venecijansko-austrijskog rata, pod komandom Bartolomea d'Alviano, Venecija okupira Kozinu i velik dio Čičarije.
1523. to područje ponovo dolazi pod austrijsku vlast.
Od 1849. Kozina je administrativno podijeljena između općine Rodik (Roditti) i Očista-Klanec.
1876. je izgrađena željeznička stanica Kozna na pruzi Ljubljana - Istarska željeznica, a i stanica za uskotračnu prugu Trst-Kozina/Hrpelje.
1918. prema Londonskom ugovoru iz 1915. Kozina, kao i veći dio regije Julije, dolazi pod vlast Kraljevine Italije.
1923. Kozina postaje glavno mjesto općine Hrpelje-Kozina (Erpelle-Cosina).
Po oslobođenju od nacističke okupacije 1945. Kozina je izvan Marganove linije one Slobodnog teritorija Trsta te de facto je pripojena Sloveniji unutar jugoslavenske federacije.
Do 1991. Kozina je najprometniji granični prelaz Jugoslavije.
Stanovništvo
Prema podacima statističko urteda RS Kozina je 2020. imala 660 stanovnika.