Delta Rajne, Meuse i Scheldta – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
Red 1: Red 1:
{{Vslika
{{Vslika
| ime = Delta Rajne, Meuse i Scheldta
| ime = Delta Rajne, Meuse i Scheldta
| ime_genitiv =
| ime_genitiv =
| izvorno_ime =<small>Rijn-Maas-Scheldedelta</small>
| izvorno_ime = <small>Rijn-Maas-Scheldedelta</small>
| slika_panorama =Maas Delta1.jpg
| slika_panorama = Maas Delta1.jpg
| veličina_slike =300px
| veličina_slike = 300px
| opis_slike =Snimka delte
| opis_slike = Snimka delte
| širina-stupnjevi =51
| širina-stupnjevi = 51
| širina-minute =43
| širina-minute = 43
| širina-oznaka =N
| širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi =4
| dužina-stupnjevi = 4
| dužina-minute =42
| dužina-minute = 42
| dužina-oznaka =E
| dužina-oznaka = E
| lokacija_ime =[[Popis država|Država]]
| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info ={{flag|Holandija}}
| lokacija_info = {{flag|Nizozemska}}
| površina_ukupna =5700 [[km²]]
| površina_ukupna = 5700 [[km²]]
}}
}}
'''Delta Rajne, Meuse i Scheldta''' ([[holandski jezik|holandski]]: ''Rijn-Maas-Scheldedelta'') ili '''Helinium''' je [[Riječna delta|delta]] koju zajednički formiraju [[rijeka (vodotok)|rijeke]] [[Rajna]], [[Meuse]] i [[Scheldt]], ona se proteže od [[Belgija|Belgije]] do [[Nizozemska|Nizozemske]] i [[Sjeverno more|Sjevernog mora]].
'''Delta Rajne, Meuse i Scheldta''' ([[holandski jezik|holandski]]: ''Rijn-Maas-Scheldedelta'') ili '''Helinium''' je [[Riječna delta|delta]] koju zajednički formiraju [[rijeka (vodotok)|rijeke]] [[Rajna]], [[Meuse]] i [[Scheldt]], ona se proteže od [[Belgija|Belgije]] do [[Nizozemska|Nizozemske]] i [[Sjeverno more|Sjevernog mora]].
Red 21: Red 21:
Delta Rajne, Meuse i Scheldta ima površinu od 22.500 [[km²]] i sadrži jedan konglomerat brojnih rukavaca i [[otok]]a između njih koji na prvi pogled djeluje totalno konfuzno, naročito zato jer su svi plovni. Tako da jedan kontinuirani vodotok kao što je [[Rajna]], mijenja ime čak sedam puta, pa se zove: Bijlands kanaal → Pannerdens Kanaal → Nederrijn → Lek → Nieuwe Maas → Het Scheur → Nieuwe Waterweg (Novi [[kanal]] koji je kod [[Rotterdam]]a spaja sa [[Sjeverno more|Sjevernim morem]]). Kako [[Rajna]] donosi najviše voda, ta [[Riječna delta|delta]] se često naziva i '''Delta Rajne''', ali kako se tako zove i njena delta na [[Bodensko jezero|Bodenskom jezeru]], bolje ju je zvati delta Rajne, Meuse i Scheldta jer i rijeka [[Scheldt]] uvire u istoj delti.
Delta Rajne, Meuse i Scheldta ima površinu od 22.500 [[km²]] i sadrži jedan konglomerat brojnih rukavaca i [[otok]]a između njih koji na prvi pogled djeluje totalno konfuzno, naročito zato jer su svi plovni. Tako da jedan kontinuirani vodotok kao što je [[Rajna]], mijenja ime čak sedam puta, pa se zove: Bijlands kanaal → Pannerdens Kanaal → Nederrijn → Lek → Nieuwe Maas → Het Scheur → Nieuwe Waterweg (Novi [[kanal]] koji je kod [[Rotterdam]]a spaja sa [[Sjeverno more|Sjevernim morem]]). Kako [[Rajna]] donosi najviše voda, ta [[Riječna delta|delta]] se često naziva i '''Delta Rajne''', ali kako se tako zove i njena delta na [[Bodensko jezero|Bodenskom jezeru]], bolje ju je zvati delta Rajne, Meuse i Scheldta jer i rijeka [[Scheldt]] uvire u istoj delti.


Ekonomska važnost delte je ogromna, budući da su sve tri rijeke važni plovni putevi prema Sjevernom moru za [[Njemačka|Njemačku]], [[Srednja Evropa|Srednju Evropu]] i manjim dijelom za [[Francuska|Francusku]]. Glavne [[luka|luke]] u delti su [[Rotterdam]], [[Antwerpen]], [[Vlissingen]], [[Amsterdam]] (preko [[kanal]]a [[Amsterdam-Rajna (kanal)|Amsterdam-Rajna]]) i [[Gent]] ([[Ghent-Terneuzen (kanal)|Kanal Ghent-Terneuzen]]).
Ekonomska važnost delte je ogromna, budući da su sve tri rijeke važni plovni putevi prema Sjevernom moru za [[Njemačka|Njemačku]], [[Srednja Evropa|Srednju Evropu]] i manjim dijelom za [[Francuska|Francusku]]. Glavne [[luka|luke]] u delti su [[Rotterdam]], [[Antwerpen]], [[Vlissingen]], [[Amsterdam]] (preko [[kanal]]a [[Kanal Amsterdam–Rajna (kanal)|Amsterdam–Rajna]]) i [[Gent]] ([[Kanal Ghent–Terneuzen|Ghent–Terneuzen]]).


Čitavo područje delte zaštićeno je od poplava izgradnjom sistema nasipa i jezera nakon katastrofalne [[poplava|poplave]] koja je pogodila deltu [[1. februar]]a [[1953]]. <ref name=brit/>Tu poplavu uzrokovao je veliki [[plima|plimni]] val iz [[Sjeverno more|Sjevernog mora]], u poplavi je poginulo 1 835 osoba i devastirano 2.070 [[km²]] zemljišta u jugozapadnoj Holandiji. Nakon tog je usvojen plan [[inženjer]]a Johana van Veena o izgradnji lanca nasipa i brana uz [[estuarij]]e rijeka koji se produživao do otoka [[Walcheren]], [[Noord-Beveland]], [[Schouwen-Duiveland]], [[Goeree-Overflakkee]] i [[Voorne-Putten]], projekt je dovršen [[1986]]. <ref name=brit/>
Čitavo područje delte zaštićeno je od poplava izgradnjom sistema nasipa i jezera nakon katastrofalne [[poplava|poplave]] koja je pogodila deltu [[1. februar]]a [[1953]].<ref name=brit/> Tu poplavu uzrokovao je veliki [[plima|plimni]] val iz [[Sjeverno more|Sjevernog mora]], u poplavi je poginulo 1835 osoba i devastirano 2070 [[km²]] zemljišta u jugozapadnoj Holandiji. Nakon tog je usvojen plan [[inženjer]]a Johana van Veena o izgradnji lanca nasipa i brana uz [[estuarij]]e rijeka koji se produživao do otoka [[Walcheren]], [[Noord-Beveland]], [[Schouwen-Duiveland]], [[Goeree-Overflakkee]] i [[Voorne-Putten]], projekt je dovršen [[1986]].<ref name=brit/>


Pored tog podignute su četiri glavne i šest unutrašnjih [[brana]] od [[ušće|ušća]] do unutrašnjosti, na taj način je područje koje je vijekovima bilo izloženo razornoj moći Sjevernog mora, konačno zaštićeno. Završetkom brana, ukupne dužine oko 30 [[km]], postepeno su dotad [[Bočata voda|boćate vode]] Rajne postale slatkovodne. <ref name=brit/>
Pored tog podignute su četiri glavne i šest unutrašnjih [[brana]] od [[ušće|ušća]] do unutrašnjosti, na taj način je područje koje je vijekovima bilo izloženo razornoj moći Sjevernog mora, konačno zaštićeno. Završetkom brana, ukupne dužine oko 30 [[km]], postepeno su dotad [[Bočata voda|boćate vode]] Rajne postale slatkovodne.<ref name=brit/>


Još je ostalo da se podigne posljednja brana preko tri kanala istočnog rukavca [[Scheldt]]e (Oosterschelde). Ta brana se sastoji od nekoliko nizova [[ustava]] dugih 2,8 [[km]] koje nose masivni stupovi. One se razlikuje od svih dosadašnjih ustava jer imaju podesiva [[vrata]], koja u normalnim vremenskim uvjetima, omogućuju [[plima|plimnoj]] vodi da uđe u rijeku, a to koristi [[Ribe|ribama]] i [[Ptice|pticama]], a i lokalnim [[ribar]]ima. Ali u slučaju [[oluja]], kao što je bila ona iz [[1953]]. moguće ih je potpuno zatvoriti da ni kap morske vode ne prodre prema dolinama u unutrašnjosti.
Još je ostalo da se podigne posljednja brana preko tri kanala istočnog rukavca [[Scheldt]]e (Oosterschelde). Ta brana se sastoji od nekoliko nizova [[ustava]] dugih 2,8 [[km]] koje nose masivni stupovi. One se razlikuje od svih dosadašnjih ustava jer imaju podesiva [[vrata]], koja u normalnim vremenskim uvjetima, omogućuju [[plima|plimnoj]] vodi da uđe u rijeku, a to koristi [[Ribe|ribama]] i [[Ptice|pticama]], a i lokalnim [[ribar]]ima. Ali u slučaju [[oluja]], kao što je bila ona iz [[1953]]. moguće ih je potpuno zatvoriti da ni kap morske vode ne prodre prema dolinama u unutrašnjosti.


Preko novosagrađenih brana i nasipa, podignuta je čitava mreža cesta, koje su smanjile historijsku prometnu izoliranost tog kraja. <ref name=brit> {{cite web
Preko novosagrađenih brana i nasipa, podignuta je čitava mreža cesta, koje su smanjile historijsku prometnu izoliranost tog kraja.<ref name=brit> {{cite web
|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/156854/Delta-Project
|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/156854/Delta-Project
|title = ''Delta Project''
|title = ''Delta Project''
Red 41: Red 41:
== Vanjske veze ==
== Vanjske veze ==
* [http://www.geo.uu.nl/fg/palaeogeography/ ''Rhine-Meuse delta studies'' (na portalu Encyclopædia Britannica)] {{en icon}}
* [http://www.geo.uu.nl/fg/palaeogeography/ ''Rhine-Meuse delta studies'' (na portalu Encyclopædia Britannica)] {{en icon}}
* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/156854/Delta-Project ''Delta Project'' (na portalu Faculty of Geosciences - Department of Physical Geography, Universiteit Utrecht)] {{en icon}}
* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/156854/Delta-Project ''Delta Project'' (na portalu Faculty of Geosciences – Department of Physical Geography, Universiteit Utrecht)] {{en icon}}


{{Normativna kontrola}}
{{Normativna kontrola}}


[[Kategorija:Riječne delte|Rajna]]
[[Kategorija:Riječne delte|Rajna]]
[[Kategorija:Geografija Nizozemske]]
[[Kategorija:Rajna]]
[[Kategorija:Regije Nizozemske]]

Verzija na datum 3 april 2020 u 03:16

Delta Rajne, Meuse i Scheldta
Rijn-Maas-Scheldedelta
Snimka delte
Snimka delte
Snimka delte
Država  Nizozemska

Delta Rajne, Meuse i Scheldta (holandski: Rijn-Maas-Scheldedelta) ili Helinium je delta koju zajednički formiraju rijeke Rajna, Meuse i Scheldt, ona se proteže od Belgije do Nizozemske i Sjevernog mora.

Hidrografija

Delta Rajne, Meuse i Scheldta ima površinu od 22.500 km² i sadrži jedan konglomerat brojnih rukavaca i otoka između njih koji na prvi pogled djeluje totalno konfuzno, naročito zato jer su svi plovni. Tako da jedan kontinuirani vodotok kao što je Rajna, mijenja ime čak sedam puta, pa se zove: Bijlands kanaal → Pannerdens Kanaal → Nederrijn → Lek → Nieuwe Maas → Het Scheur → Nieuwe Waterweg (Novi kanal koji je kod Rotterdama spaja sa Sjevernim morem). Kako Rajna donosi najviše voda, ta delta se često naziva i Delta Rajne, ali kako se tako zove i njena delta na Bodenskom jezeru, bolje ju je zvati delta Rajne, Meuse i Scheldta jer i rijeka Scheldt uvire u istoj delti.

Ekonomska važnost delte je ogromna, budući da su sve tri rijeke važni plovni putevi prema Sjevernom moru za Njemačku, Srednju Evropu i manjim dijelom za Francusku. Glavne luke u delti su Rotterdam, Antwerpen, Vlissingen, Amsterdam (preko kanala Amsterdam–Rajna) i Gent (Ghent–Terneuzen).

Čitavo područje delte zaštićeno je od poplava izgradnjom sistema nasipa i jezera nakon katastrofalne poplave koja je pogodila deltu 1. februara 1953.[1] Tu poplavu uzrokovao je veliki plimni val iz Sjevernog mora, u poplavi je poginulo 1835 osoba i devastirano 2070 km² zemljišta u jugozapadnoj Holandiji. Nakon tog je usvojen plan inženjera Johana van Veena o izgradnji lanca nasipa i brana uz estuarije rijeka koji se produživao do otoka Walcheren, Noord-Beveland, Schouwen-Duiveland, Goeree-Overflakkee i Voorne-Putten, projekt je dovršen 1986.[1]

Pored tog podignute su četiri glavne i šest unutrašnjih brana od ušća do unutrašnjosti, na taj način je područje koje je vijekovima bilo izloženo razornoj moći Sjevernog mora, konačno zaštićeno. Završetkom brana, ukupne dužine oko 30 km, postepeno su dotad boćate vode Rajne postale slatkovodne.[1]

Još je ostalo da se podigne posljednja brana preko tri kanala istočnog rukavca Scheldte (Oosterschelde). Ta brana se sastoji od nekoliko nizova ustava dugih 2,8 km koje nose masivni stupovi. One se razlikuje od svih dosadašnjih ustava jer imaju podesiva vrata, koja u normalnim vremenskim uvjetima, omogućuju plimnoj vodi da uđe u rijeku, a to koristi ribama i pticama, a i lokalnim ribarima. Ali u slučaju oluja, kao što je bila ona iz 1953. moguće ih je potpuno zatvoriti da ni kap morske vode ne prodre prema dolinama u unutrašnjosti.

Preko novosagrađenih brana i nasipa, podignuta je čitava mreža cesta, koje su smanjile historijsku prometnu izoliranost tog kraja.[1]

Izvori

  1. ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 „Delta Project” (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 25. 1. 2014. 

Vanjske veze

Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Delta_Rajne,_Meuse_i_Scheldta&oldid=40982360