Neolit – razlika između verzija
m Vraćene izmjene Yahadzija (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Kolega2357 |
|||
Red 3: | Red 3: | ||
{{Neolit}} |
{{Neolit}} |
||
''' |
'''Neolitik''' je mlađe [[kameno doba]]. Ime dobiva od [[grčki jezik|grčkih]] riječi ''neos'' = nov i ''lithos'' = kamen. |
||
Osnovna obilježja neolitika su razvoj ''zemljoradničke'' i ''stočarske privrede'', pojava stalnih ruralnih i protourbanih naselja tj. prijelaz na ''sjedilački način života'', te proizvodnja [[Keramika|''keramičkog]] posuđa'' i drugih predmeta od pečene [[gline]]. Kameno se oruđe oružje i dalje proizvodi (sve do u brončano doba), a javljaju se tehnike glačanja i poliranja. Umjetnost se ogleda u ukrašavanju keramičkih posuda, figuralne plastike i različitih kultnih predmeta. |
Osnovna obilježja neolitika su razvoj ''zemljoradničke'' i ''stočarske privrede'', pojava stalnih ruralnih i protourbanih naselja tj. prijelaz na ''sjedilački način života'', te proizvodnja [[Keramika|''keramičkog]] posuđa'' i drugih predmeta od pečene [[gline]]. Kameno se oruđe oružje i dalje proizvodi (sve do u brončano doba), a javljaju se tehnike glačanja i poliranja. Umjetnost se ogleda u ukrašavanju keramičkih posuda, figuralne plastike i različitih kultnih predmeta. |
||
Neolitik se nije ravnomjerno pojavljivao u svim krajevima svijeta niti na [[evropa|europskome]] tlu. Negdje nastaje postupnim razvojem, negdje kao posljedica naglog lokalnog preobražaja, a u neka područja stiže seobom nove populacije. Radi se o dugotrajnom procesu koji se odvijao između 12. i 6. tisućljeća prije Krista. Britanski prapovijesničar Gordon Childe uveo je u znanost pojam ''' |
Neolitik se nije ravnomjerno pojavljivao u svim krajevima svijeta niti na [[evropa|europskome]] tlu. Negdje nastaje postupnim razvojem, negdje kao posljedica naglog lokalnog preobražaja, a u neka područja stiže seobom nove populacije. Radi se o dugotrajnom procesu koji se odvijao između 12. i 6. tisućljeća prije Krista. Britanski prapovijesničar Gordon Childe uveo je u znanost pojam '''neolitičke revolucije''', prve revolucije u povijesti ljudskog roda koja ima društveno-gospodarski karakter. |
||
Neolitičke se promjene nisu svuda odvijale istovremeno. Novosti se pojavljuju prije što bliže idemo prema JI, Grčkoj i Maloj Aziji, tj. bliže žarištima - pokretačima društvenih tokova. Teorija o plodnom polumjesecu zasniva se na činjenici da su prvi koraci u proizvodnji načinjeni u prostoru koji čini široki luk što se pruža visoravnima (ne dolinama) od Levanta preko Male Azije do iračkog Kurdistana, južno od Kaspijskog jezera, a ovija se oko velikih pustinjskih prostranstava (Arapska, Sirijska, Iranska pustinja). Pravo poljodjelstvo počinje, dakle, neovisno u različitim dijelovima svijeta, u različita vremena, s uzgojem različitih biljaka (plodni polumjesec - pšenica, ječam, mahunarke oko 8000. g. pne.; Azija - riža, proso oko 6000. g. pne.; Srednja Amerika - kukuruz, grah, krumpir u 7. tis. pne.) |
Neolitičke se promjene nisu svuda odvijale istovremeno. Novosti se pojavljuju prije što bliže idemo prema JI, Grčkoj i Maloj Aziji, tj. bliže žarištima - pokretačima društvenih tokova. Teorija o plodnom polumjesecu zasniva se na činjenici da su prvi koraci u proizvodnji načinjeni u prostoru koji čini široki luk što se pruža visoravnima (ne dolinama) od Levanta preko Male Azije do iračkog Kurdistana, južno od Kaspijskog jezera, a ovija se oko velikih pustinjskih prostranstava (Arapska, Sirijska, Iranska pustinja). Pravo poljodjelstvo počinje, dakle, neovisno u različitim dijelovima svijeta, u različita vremena, s uzgojem različitih biljaka (plodni polumjesec - pšenica, ječam, mahunarke oko 8000. g. pne.; Azija - riža, proso oko 6000. g. pne.; Srednja Amerika - kukuruz, grah, krumpir u 7. tis. pne.) |
||
Red 23: | Red 23: | ||
Nazivom ''pretkeramički neolitik'' se obilježavaju zajednice koje su u različitim dijelovima svijeta dosegle razinu neolitika u svim aspektima(gospodarskom, društvenom, duhovnom)osim u poznavanju keramičke proizvodnje. |
Nazivom ''pretkeramički neolitik'' se obilježavaju zajednice koje su u različitim dijelovima svijeta dosegle razinu neolitika u svim aspektima(gospodarskom, društvenom, duhovnom)osim u poznavanju keramičke proizvodnje. |
||
Najprije je ta pojava uočena na Bliskom Istoku - pretkeramički Jerihon A i B, [[Çatalhöyük|Çatal Höyük]], Asikly Hoyuk, Cayonu, Hacilar, Jarmo - gdje vrlo stabilne klimatske prilike početkom holocena pogoduju razvoju zajednica koje uzgajaju biljke i nastavljaju s pripitomljavanjem životinja. Slične pojave uočene su u Kirokitiji (Cipru) i u grčkoj Tesaliji (tesalski pretkeramik). Sve ovo dovodi do porasta broja stanovnika i stvaranja velikih naselja, a na Bliskom istoku i u |
Najprije je ta pojava uočena na Bliskom Istoku - pretkeramički Jerihon A i B, [[Çatalhöyük|Çatal Höyük]], Asikly Hoyuk, Cayonu, Hacilar, Jarmo - gdje vrlo stabilne klimatske prilike početkom holocena pogoduju razvoju zajednica koje uzgajaju biljke i nastavljaju s pripitomljavanjem životinja. Slične pojave uočene su u Kirokitiji (Cipru) i u grčkoj Tesaliji (tesalski pretkeramik). Sve ovo dovodi do porasta broja stanovnika i stvaranja velikih naselja, a na Bliskom istoku i u Anatoliji i do početaka stvaranja gradova. |
||
== Neolitske kuće == |
|||
[[Datoteka:Okolišta (2).jpg|mini|thumb|300px|Rekonstrukcija neolitske naseobine Okolišta kod [[Visoko]]g]] |
|||
Od objekata za svakodnevni život, poznato je više vrsta [[zemunice|zemunica]], koje su se bile potpuno ili samo djelimično ukopane, ili su bili čitavi iznad tla. Među njima postoji i razlika u konstrukciji i načinu građenja. |
|||
Neke su pravljene samo od zemlje, ali i takvih čiji su zidovi ojačavani skeletnim sistemima od kolja ili greda. Opće obilježje svih [[zemunica]] je građevinski materijal tj. zemlja, po čemu su i nazvane. |
|||
[[Datoteka:Tuzla-Park sojenica.jpg|mini|desno|250px|Rekonstrukcija sojeničkog naselja u Tuzli]] |
|||
Neolit je na području [[Balkan]]a počeo je oko 5500. godine p. n. e., a trajao je sve do 2000. godine p. n. e. Osnovna obilježja neolita su razvoj zemljoradnje i stočarstva, pripitomljenje životinja, te pojava stalnih naselja tj. prelazak na sjedilački način života. |
|||
Tako, na primjer, prema [[Alojz Benac|Alojzu Bencu]], u Bosni i Hercegovini postoji veći broj nalazišta iz vremena neolita. Njihove kulture su svrstane u šire poznate grupe, kao što su: |
|||
* [[Starčevačka kultura|Starčevačka]] |
|||
* [[Kakanjska kultura|Kakanjska]] |
|||
* [[Vinčanska kultura|Vinčanska]] |
|||
* [[Butmirska kultura|Butmirska]] |
|||
* [[Hvarsko-lisičićka kultura|Hvarsko-lisičićka]] <ref>[https://de.scribd.com/document/35880029/Studije-o-Kamenom-i-Bakarnom-Dobu-u-Sjeverozapadnom-Balkanu-Alojz-Benac Alojz Benac, Kameno i bakarno doba]</ref> |
|||
== See also == |
== See also == |
Verzija na datum 6 maj 2017 u 01:38
Neolit |
---|
↑ Mezolit |
poljopriveda, uzgoj životinja |
↓Bronzano doba |
Neolitik je mlađe kameno doba. Ime dobiva od grčkih riječi neos = nov i lithos = kamen.
Osnovna obilježja neolitika su razvoj zemljoradničke i stočarske privrede, pojava stalnih ruralnih i protourbanih naselja tj. prijelaz na sjedilački način života, te proizvodnja keramičkog posuđa i drugih predmeta od pečene gline. Kameno se oruđe oružje i dalje proizvodi (sve do u brončano doba), a javljaju se tehnike glačanja i poliranja. Umjetnost se ogleda u ukrašavanju keramičkih posuda, figuralne plastike i različitih kultnih predmeta.
Neolitik se nije ravnomjerno pojavljivao u svim krajevima svijeta niti na europskome tlu. Negdje nastaje postupnim razvojem, negdje kao posljedica naglog lokalnog preobražaja, a u neka područja stiže seobom nove populacije. Radi se o dugotrajnom procesu koji se odvijao između 12. i 6. tisućljeća prije Krista. Britanski prapovijesničar Gordon Childe uveo je u znanost pojam neolitičke revolucije, prve revolucije u povijesti ljudskog roda koja ima društveno-gospodarski karakter.
Neolitičke se promjene nisu svuda odvijale istovremeno. Novosti se pojavljuju prije što bliže idemo prema JI, Grčkoj i Maloj Aziji, tj. bliže žarištima - pokretačima društvenih tokova. Teorija o plodnom polumjesecu zasniva se na činjenici da su prvi koraci u proizvodnji načinjeni u prostoru koji čini široki luk što se pruža visoravnima (ne dolinama) od Levanta preko Male Azije do iračkog Kurdistana, južno od Kaspijskog jezera, a ovija se oko velikih pustinjskih prostranstava (Arapska, Sirijska, Iranska pustinja). Pravo poljodjelstvo počinje, dakle, neovisno u različitim dijelovima svijeta, u različita vremena, s uzgojem različitih biljaka (plodni polumjesec - pšenica, ječam, mahunarke oko 8000. g. pne.; Azija - riža, proso oko 6000. g. pne.; Srednja Amerika - kukuruz, grah, krumpir u 7. tis. pne.)
Protoneolitik
Prijelazno razdoblje između mezolitika i neolitika naziva se protoneolitik (grč. protos=prvi, prednji).
Tada kasni mezolitik ne zadržava izvorne osobine klasičnog mezolitika, već se nazire prijelaz sa skupljanja i lova na proizvodnju hrane, kao i pripitomljavanje životinja. Pojava pripitomljenih životinja potvrđena je arheološki u području Kurdistana (Zagroz planine), ali nema dokaza o uzgoju biljaka. Ipak određeni arheološki nalazi poput kamenih žrvnjeva i mužara, batova i bruseva, jama za zalihe i sl. svjedoče o promjenama u gospodarstvu. Važan izvor prehrane postaju samonikle žitarice čija je postojbina upravo u području Bliskog i Srednjeg Istoka. Istovremeno se javljaju tragovi prvih trajnih naselja koji sugeriraju sjedilački način života (sedentizam), što je vidljivo u ostacima nastambi, a također ga potvrđuju skladištenje i čuvanje hrane, ostaci flore i faune koji pokazuju na izmjenu godišnjih doba, te pokapanje mrtvih u sklopu naselja.
Primjeri protoneolitičkih zajednica su Karim Shahir kultura u području Kurdistana (Zagroz planine)i natufijenska kultura na području današnjeg Izraela i Jordana (10000. – 8300. g. pne.), za koju su karakteristična trajna naselja na otvorenom: Ejnan, Jerihon i Beidha, ali se još uvijek naseljavaju i pećine. To su djelomično ukopane nastambe kružnog tlorisa koje imaju donji dio od kamena, gornji od trske i rogožine, a središnji stup nosi krovnu konstrukciju. Smještene su oko središnjeg prostora u kojem je ukopano više jama obljepljenih ilovačom, a koje su služile za spremanje zaliha žitarica. Natufijenska kultura u svome je prostoru pojam nečeg novog, a to je osnivanje seoskih zajednica i uvođenje žitne ishrane. Bitno je nova društvena kategorija ruralni život sa standardiziranim stambenim elementima i dugotrajnim boravkom na jednom mjestu kroz više generacija, dakle barem stotinu godina.
U Europi, protoneolitičkom razdoblju pripada kultura Lepenskog vira čije je gospodarstvo (lov i ribolov) tipično mezolitičko, ali sjedilački način života u naseljima bliži je neolitiku.
Pretkeramički neolitik
Nazivom pretkeramički neolitik se obilježavaju zajednice koje su u različitim dijelovima svijeta dosegle razinu neolitika u svim aspektima(gospodarskom, društvenom, duhovnom)osim u poznavanju keramičke proizvodnje.
Najprije je ta pojava uočena na Bliskom Istoku - pretkeramički Jerihon A i B, Çatal Höyük, Asikly Hoyuk, Cayonu, Hacilar, Jarmo - gdje vrlo stabilne klimatske prilike početkom holocena pogoduju razvoju zajednica koje uzgajaju biljke i nastavljaju s pripitomljavanjem životinja. Slične pojave uočene su u Kirokitiji (Cipru) i u grčkoj Tesaliji (tesalski pretkeramik). Sve ovo dovodi do porasta broja stanovnika i stvaranja velikih naselja, a na Bliskom istoku i u Anatoliji i do početaka stvaranja gradova.