Arheološko nalazište u Humcu (Ljubuški)

Rimski vojni logor u Humcu (Ljubuški) nalazio se na lokalitetu Gračine, opština Ljubuški, Bosna i Hercegovina.

Lokacija

Lokalitet je između lijeve obale rijeke Trebižata na jugu i naselja Humac na sjeveru, 5 km. jugozapadno od Ljubuškog

Historija

Nakon pada ilirske kraljevine 168. godine p.n.e., područje istočne Hercegovine ušlo je u sastav Rimskog carstva. Tada je otpočela i romanizacija tog područja. Nosioci romanizacije bili su vojnici, posebno veterani, sa svojim imanjima. U Ljubuškom su u epigraskim nalazima (nadgrobni počasni natpisi i žigovi na crijepu) zabilježeni tragovi boravka aktivnih vojnika i veterana sedam legija.

Arheologija

Područje Ljubuškog bilo je tokom u više navrata istraživano. Do sedamdesetih godina 20. st. u historijskoj i arheološkoj literaturi pretpostavka o vojnom logoru na Humcu postala je opšte prihvaćena. Zasluga za to pripada Karlu Paču, koji je prvi utvrdio da se radi o logoru Bigeste, podignutom da štiti obližnju rimsku koloniju Naronu (colonia Iulia Narona) od ostalih ilirskih plemena, prvenstveno Dalmata. Kasnije logor su istraživali Dimitrije Sergejevski, Esad Pašalić, u najvećem obimu Ivo Bojanovski, Đuro Basler, svi iz Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine.

Na osnovu istraživanja navedenih naučnika arheološko područje - antički vojni logor na Gračinama u Humcu proglašeno je za [[nacionalni spomenik BiH].

Hrvatski arheolog Dodig, na osnovu arhitekture ostalih rimskih logora smatra da se istraženi rimski objekt na Gračinama ne uklapa u šemu rimskoga logora iz 1.–2. st. On smatra da se sam vojni logor, u kojem je mogla boraviti jedna cohors equitata (oko 608 vojnika), nalazio u blizini, sudeći po velikoj količini crijepa i obrađena kamena na širem području Gračina. S druge strane Trebižata mogle su biti prata legionis , a nizvodno prema Hardomilju je i logorska nekropola.

Opis dobra

Logor se prostirao na površini od oko 1,5 hektara. Bio je ograđen kamenim bedemom dimenzija 140x110 metara. Bedem je bio širok oko 0,9 m. Otkopana su sva četiri ugla perimetralnog bedema, ali se dispozicija kula i ulaza kao i njihova veličina i oblik ostali nepoznati jer su iskrčeni. Tek su djelomično tu i tamo na istočnoj i sjevernoj strani otkopani djelići temelja bedema šir. 0.90-0.95 m.

Na istraženoj površini logora otkriven je kompleks od 4 zgrade. U jednoj od zgrada, nalazio se uređaj za centralno grijanje (praefurnium), podovi su bili sa mozaikom od crnih i bijelih kockica sa geometrijskim ukrasima, a zidovi su bili ukrašeni freskama od kojih su nađeni mali komadi sa crvenom, zelenom i bijelom bojom.

Na Gračinama je iskopano 7120 predmeta. Među nalazima najbrojnije su kockice mozaika (3202 komada), keramički ulomci (2058), stakleni ulomci (585), brončani artefakti (366), ekseri (334), željezni predmeti (187), novci (75primjeraka), svjetiljke(27, od kojih sedam s radioničkim pečatom), fbule (26), crijep s pečatom: 15 primjeraka.

Literatura

• Ivo Bojanovski, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 - BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA
• Radoslav Dodig, Znanstveni skup, Sinj, 10.-13. listopada 2006 RIMSKI KOMPLEKS NA GRAČINAMA. VOJNI TABOR ILI…?

Vanjski linkovi

• Rimski kompleks Gračine