Glodavci – razlika između verzija

Glodavci
	Indijska vjeverica (Funambulus palmarum)
Naučna klasifikacija
Carstvo:	Animalia;
Koljeno:	Chordata;
Razred:	Mammalia;
Podrazred:	Eutheria;
Nadred:	Euarchontoglires;
Red:	Rodentia; Bowdich, 1821.
	Rasprostranjenost glodavaca

Interaktivna pretraga historije

← Starija izmjena Novija izmjena →

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

U redovima

Verzija na datum 13 juni 2013 u 16:47

Glodavci (latinski: Rodentia) zvani i dvozupci su najveći red sisavaca, od oko 4 000 vrsta, što predstavlja oko 42% svih vrsta sisavaca. Žive širom svijeta po svim kontinentima osim po Antarktiku, i po svim mogućim terenima. Veličina tijela im se razlikuje od vrste do vrste, od oko 5 cm koliko ima afrički patuljasti miš pa do oko 120 cm dugog vodenog prasca - kapibare^[1], no većina vrsta je velika između 8 i 35 cm.

Karakteristike

Oko 4 000 vrsta glodavaca podijeljeni su na temelju njihove anatomije u tri dobro definirana podreda i više od 30 porodica; ^[1]

Sciuromorpha ili vjeveroliki glodavci, među kojima su razne vrste vjeverica, tamijasa, svizaca, mrmota, prerijskih pasa (Cynomys gunnisoni), stobolaca, džepnih miševa, klokanskih štakora i dabrova. ^[1]

Myomorpha ili mišoliki glodavci, među kojima su razne vrste miševa i štakora, hrčaka, leminga i voluharica, mošusnih štakora i skočaca, puhova i skočimiša. To je najveće porodica glodavaca. ^[1]

Hystricomorpha ili dikobrazni glodavci, među kojima su razne vrste; ježeva, kapibara, nutrija (ili barskih dabrova), agutija, zamoraca, marija (patagonskih zečeva) i činčila, kao i mnoge vrste u čijem imenu se nalazi pojam štakor (npr.južnoamerički poljski štakor). ^[1]

Anatomija

Oblik tijela im je uglavnom vrlo sličan, osim kod malog broja iznimki koji su se prilagodili posebnim uvjetima u sredinama u kojema žive, i razvili i neke karakteristične tjelesne osobine (snažne stražne skočne noge, prednje noge za kopanje, letne kožice i slično).

Zubalo

Najvažnija karakteristika svih glodavaca su njihovi zubi, naglašeni sjekutić u gornjoj i donjoj čeljusti kojima glođu, zbog te osobine su i dobili latinsko ime - Rodentia, ono je sintagma od glagola rodere = glodati i imenice dentis= zubi.^[2]

Trajno zubalo glodavaca ima 16 ili 20 zubi, u svakoj polovici čeljusti imaju po jedan sjekutić (Dens incisivus), koji se zove i zub glodavac. Donji sjekutići su najčešće duži od gornjih. Iza njih dolazi prazan prostor koji se zove Diastema, a očnjaci im nisu razvijeni.

Glodavci najčešće imaju samo jednu vrst zubi od rođenja, koji im ne ispadaju da im izrastu novi, samo vrste iz nadporodice - Cavioidea, (morski praščići, činčile) imaju mliječne zube, ali ih trajni zubi zamjenjuju još prije rođenja.

Zubi glodavaca u pravilu nemaju korijen, na mjestu gdje izrastaju postoji zubna šupljina, te oni rastu tokom cijelog života, ali njihovi kutnjaci imaju ograničen rast. I tu su - Cavioidea, iznimke, jer oni imaju sve zube bez korijena, pa im njihovi vlasnici trebaju redovno kontrolirati i kutnjake. Lijeva i desna strana zubala su simetrične, kao i kod svih drugih sisavaca.

Način života

Većina glodavaca, zbog straha od predatora, ide u potragu za hranom noću ili u sumrak, ali ih se može sresti i danju. Neke vrste žive pojedinačno a neke u grupama koje ponekad mogu imati i više od 100 jedinki. Glodavci žive u svim sredinama, pa čak i po visokim krošnjama, gdje živi leteća vjeverica. Nema ih jedino na Antarktici i po nekim manjim otocima kao ni u moru.

Glodavci i zečevi (Leporidae) su razvili poseban oblik teško probavljive biljne hrane koju jedu - caecotrofiju. Uz bilje, ponovo jedu i određeni dio vlastitog izmeta, pa na taj način hrana dvaput prolazi kroz probavni sistem.

Izvori

↑ ^1,0 ^1,1 ^1,2 ^1,3 ^1,4 „rodent” (engleski). Columbia Encyclopedia. Pristupljeno 15. 05. 2012.
↑ Pearsall, J., ur. (2002). The Concise Oxford English Dictionary, 10th ed. rev.. Oxford: Oxford University Press. str. 1 239. ISBN 0-19-860572-2.

Vanjske veze

Afrički glodavci (en)

Šablon:Link FA

[rod-1] 1,0 ^1,1 ^1,2 ^1,3 ^1,4 „rodent” (engleski). Columbia Encyclopedia. Pristupljeno 15. 05. 2012.

[EoDP-2] Pearsall, J., ur. (2002). The Concise Oxford English Dictionary, 10th ed. rev.. Oxford: Oxford University Press. str. 1 239. ISBN 0-19-860572-2.

[1]

[2]

@@ Red 8: / Red 8: @@
 | regnum = [[Životinje|Animalia]]
 | phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
-| classis = [[Sisavci|Mammalia]]
+| classis = [[Sisavac|Mammalia]]
 | subclassis = [[Viši sisavci|Eutheria]]
 | superordo = [[Euarchontoglires]]
@@ Red 20: / Red 20: @@
 <!-- porodice: vidi tekst -->
 }}
-'''Glodavci''' ([[Latinski jezik|latinski]]: ''Rodentia'') zvani i ''dvozupci'' su najveći [[Red (taksonomija)|red]] [[sisavci|sisavaca]], od oko 4 000 [[Vrsta (biologija)|vrsta]], što predstavlja oko 42% svih vrsta [[sisavci|sisavaca]]. Žive širom svijeta po svim [[kontinent]]ima osim po [[Antarktik]]u, i po svim mogućim terenima. Veličina tijela im se razlikuje od vrste do vrste, od oko 5 [[cm]] koliko ima [[afrički]] patuljasti miš pa do oko 120 [[cm]] dugog vodenog prasca - [[kapibara|kapibare]]<ref name=rod/>, no većina vrsta je velika između 8 i 35 cm.
+'''Glodavci''' ([[Latinski jezik|latinski]]: ''Rodentia'') zvani i ''dvozupci'' su najveći [[Red (taksonomija)|red]] [[sisavac]]a, od oko 4 000 [[Vrsta (biologija)|vrsta]], što predstavlja oko 42% svih vrsta [[sisavac]]a. Žive širom svijeta po svim [[kontinent]]ima osim po [[Antarktik]]u, i po svim mogućim terenima. Veličina tijela im se razlikuje od vrste do vrste, od oko 5 [[centimetar|cm]] koliko ima [[afrički]] patuljasti miš pa do oko 120 [[centimetar|cm]] dugog vodenog prasca - [[kapibara|kapibare]]<ref name=rod/>, no većina vrsta je velika između 8 i 35 cm.
 == Karakteristike ==
@@ Red 26: / Red 26: @@
 * '''Sciuromorpha''' ili vjeveroliki glodavci, među kojima su razne vrste [[Vjeverice|vjeverica]], tamijasa, [[Svisci|svizaca]], mrmota, prerijskih pasa (Cynomys gunnisoni), stobolaca, džepnih miševa, klokanskih štakora i [[Dabrovi|dabrova]]. <ref name=rod/>
-* '''Myomorpha''' ili mišoliki glodavci, među kojima su razne vrste [[miš]]eva i [[štakor]]a, [[Hrčci|hrčaka]], [[leminzi|leminga]] i [[voluharica]], [[mošusni štakor|mošusnih štakora]] i [[skočci|skočaca]], [[puh]]ova i [[skočimiš]]a. To je najveće porodica glodavaca. <ref name=rod/>
+* '''Myomorpha''' ili mišoliki glodavci, među kojima su razne vrste [[miš]]eva i [[pacov|štakora]], [[Hrčci|hrčaka]], [[leminzi|leminga]] i [[voluharica]], [[mošusni štakor|mošusnih štakora]] i [[skočci|skočaca]], [[puh]]ova i [[skočimiš]]a. To je najveće porodica glodavaca. <ref name=rod/>
 * '''Hystricomorpha''' ili [[dikobraz]]ni glodavci, među kojima su razne vrste; [[jež]]eva, [[kapibara]], [[nutrija]] (ili [[Bara|barskih]] [[Dabrovi|dabrova]]), [[aguti]]ja, [[zamorac]]a, marija (patagonskih zečeva) i [[Činčile|činčila]], kao i mnoge vrste u čijem imenu se nalazi pojam štakor (npr.južnoamerički poljski štakor). <ref name=rod>{{cite web
@@ Red 46: / Red 46: @@
 Zubi glodavaca u pravilu nemaju korijen, na mjestu gdje izrastaju postoji zubna šupljina, te oni rastu tokom cijelog života, ali njihovi [[kutnjaci]] imaju ograničen rast. I tu su - ''Cavioidea'', iznimke, jer oni imaju sve zube bez korijena, pa im njihovi vlasnici trebaju redovno kontrolirati i kutnjake. Lijeva i desna strana zubala su simetrične, kao i kod svih drugih sisavaca.
 === Način života ===
-Većina glodavaca, zbog straha od predatora, ide u potragu za hranom noću ili u sumrak, ali ih se može sresti i danju. Neke vrste žive pojedinačno a neke u grupama koje ponekad mogu imati i više od 100 jedinki. Glodavci žive u svim sredinama, pa čak i po visokim [[krošnja|krošnjama]], gdje živi [[leteća vjeverica]]. Nema ih jedino na [[Antarktika|Antarktici]] i po nekim manjim [[otok|otocima]] kao ni u [[more|moru]].
+Većina glodavaca, zbog straha od predatora, ide u potragu za hranom noću ili u sumrak, ali ih se može sresti i danju. Neke vrste žive pojedinačno a neke u grupama koje ponekad mogu imati i više od 100 jedinki. Glodavci žive u svim sredinama, pa čak i po visokim [[krošnja|krošnjama]], gdje živi [[leteća vjeverica]]. Nema ih jedino na [[Antarktik|Antarktici]] i po nekim manjim [[ostrvo|otocima]] kao ni u [[more|moru]].
 Glodavci i [[Zec|zečevi]] (Leporidae) su razvili poseban oblik teško [[Probava|probavljive]] [[Bilje|biljne]] hrane koju jedu  - ''caecotrofiju''. Uz bilje, ponovo jedu i određeni dio vlastitog [[izmet]]a, pa na taj način hrana dvaput prolazi kroz [[probavni sistem]].

Glodavci – razlika između verzija

Verzija na datum 13 juni 2013 u 16:47

Sadržaj