Crna reka (Makedonija) – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Dinamik-bot (razgovor | doprinos)
m r2.6.2) (Bot: mijenja ru:Црна-Река sa ru:Црна
Addbot (razgovor | doprinos)
m Bot: migracija 14 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q1140644 na Wikidati
Red 28: Red 28:


<!-- interwiki -->
<!-- interwiki -->

[[be:Црна-Рака]]
[[bg:Черна (река)]]
[[de:Crna Reka]]
[[el:Εριγώνας]]
[[en:Crna (river)]]
[[fr:Tsrna (rivière)]]
[[he:צרנה]]
[[hr:Crna Reka]]
[[lt:Crna]]
[[mk:Црна Река]]
[[nn:Tsrna]]
[[pl:Crna Reka (dopływ Wardaru)]]
[[ru:Црна]]
[[sr:Црна Река (Македонија)]]

Verzija na datum 12 mart 2013 u 16:08

Crna Reka
[[Datoteka:
Izvor Crne Reke|280x400px]]
Lokacija
DržaveŠablon:MAK
Hidrografija
Izvor
  – aps. visina

760 m
UšćeStobi
Dužina207 km
PritokeDragor, Jelaška reka, Belašica i Blato
Hidrologija
Ulijeva se uVardar

Crna Reka (makedonski: Црна Река), je rijeka u Republici Makedoniji, najveći desni pritok Vardara, dužine 207 km. Crna izvire kod izvora Crna dupka, u blizini sela Železnec, na nadmorskoj visini od 760 metara.

Od izvora do sela Bučin, Crna teče kroz kraj - Demir Hisar, a od Bučina do sela Skočivir, kroz dolinu Pelagoniju ( najveću kotlinu u Makedoniji). Kroz Pelagoniju rijeka teče u pravcu sjever-jug, a kod sela Brod, naglo zaokreće i teče prema sjeveroistoku. Kod sela Skočivir rijeka ulazi u Skočivirsku klisuru (najduža klisura u Makedoniji, duga 104 km.). Rijeka teče kroz visoki Mariovski kraj, i dobija karakter brze planinske rijeke, uskog korita, i visokih strmih obala. Kod sela Galište, ulazi u jezero dugo 30 km., jer je na kraju klisure kod sela Vozarsci, podignuta brana, visoka 105 m. Ovo Tikveško jezero, služi kao akomulacija za hidroelektranu, a vode se koriste i za umjetno natapanje. Od jezera, pa do uvira u Vardar kod antičkog lokaliteta Stobi, rijeka ponovo dobija ravničarski karakter.

Veći pritoci Crne Reke su ; Dragor, Jelaška reka, Belašica i Blato.

Godine 1953. pristupilo se velikim melioracionim radovima, na koritu rijeke kroz Pelagoniju, jer se kod grada Bitole, rijeka izljevala i tvorila močvaru, koja se protezala do grada Florine u Grčkoj. Tako da je taj kraj do tada bio i malaričan.