Augit – razlika između verzija
m r2.7.1) (robot Dodaje: zh:普通辉石 |
|||
| Red 51: | Red 51: | ||
[[Kategorija:Minerali]] |
[[Kategorija:Minerali]] |
||
[[be:Аўгіт]] |
|||
[[ca:Augita]] |
|||
[[cs:Augit]] |
|||
[[de:Augit]] |
|||
[[en:Augite]] |
|||
[[eo:Aŭgito]] |
|||
[[es:Augita]] |
|||
[[et:Augiit]] |
|||
[[eu:Augita]] |
|||
[[fa:اوژیت]] |
|||
[[fi:Augiitti]] |
|||
[[fr:Augite]] |
|||
[[he:אוגיט]] |
|||
[[hr:Augit]] |
|||
[[hu:Augit]] |
|||
[[it:Augite]] |
|||
[[ja:普通輝石]] |
|||
[[ka:ავგიტი]] |
|||
[[kk:Авгит]] |
|||
[[lt:Augitas]] |
|||
[[ml:ആഗൈറ്റ്]] |
|||
[[nl:Augiet]] |
|||
[[pl:Augit]] |
|||
[[ru:Авгит]] |
|||
[[simple:Augite]] |
|||
[[sr:Аугит]] |
|||
[[sv:Augit]] |
|||
[[tg:Авгит]] |
|||
[[uk:Авгіт]] |
|||
[[vi:Augit]] |
|||
[[zh:普通辉石]] |
|||
Verzija na datum 12 mart 2013 u 15:47
| augit | |
|---|---|
 |
|
| Općenito | |
| Kategorija | Mineral |
| Kemijska formula | (Ca,Na)(Mg,Fe2+,Fe3+,Ti,Al)[(Si,Al)2O6] |
| Identifikacija | |
| Boja | zelenocrna do smolastocrna |
| Kristalni habitus | kratkoprizmatičan |
| Kristalni sustav | monoklinski |
| Sraslaci | dvojci i polisintetički po {100} |
| Kalavost | savršena po {110} |
| Lom | neravan |
| Mohsova tvrdoća | 5,5 - 6 |
| Sjaj | staklast |
| Indeks loma | Np = 1,671 – 1,735; N g = 1,703 - 1,761 |
| Ogreb | blijedozelen |
| Gustoća | 3,3 - 3,5 |
| Prozirnost | poluprozirni i neprozirni, ali ima prozirnih varijeteta |
Augit je silikatni mineral kojeg ubrajamo u grupu piroksena, kemijske formule (Ca,Na)(Mg,Fe,Al)(Al,Si)2O6. Monoklinski kristali prizmatičnog su habitusa, a na njima uočavamo dva sustava kalavosti pod približno 90°.
Čvrste otopine
Augit je dio serije čvrstih otopina grupe piroksena. Diopsid i hedenbergit važni su krajnji članovi te serije, ali augit sadrži i određene količine aluminija, titanija, natrija i drugih elemenata pa ga proučavamo i zasebno. Udio magnezija kod ovog minerala veći je nego u oba krajnja člana serije.
No, korisno je znati da je udio magnezija u augitu ograničen diskontinuumom u seriji između pigeonita i ortopiroksena: kada se pojavi uz jedan od ta dva piroksena, udio Mg u augitu ovisit će prvenstveno o temperaturi, a zatim i o tlaku u vrijeme kristalizacije, tako da nam augit može dobro poslužiti pri rekonstrukciji uvjeta u geološkoj povijesti stijena.
Također, postoji diskontinuum između augita i omfacita, ali on se pojavljuje pri nižim temperaturama i nije još uvijek potpuno znansveno objašnjen.
Ležišta i nalazišta
Augita ima u magmatskim stijenama, kao što su gabro i bazalt. Pojavljuje se i u relativno visokotemperaturnim metamorfnim stijenama, npr. u mafitnim granulitima.
Dolazi u zajednici s olivinima, biotitom, nefelinom, albitom, serpentinima, leucitom i hornblendom.
Poznatija nalazišta augita zabilježena su Coloradu, St. Lawrenceu, New Yorku i Tillamooku u Oregonu, (SAD), zatim u Eifelu (Njemačka), Vezuv (Italija), u Francuskoj i Češkoj.
Vidi još:
Vanjske veze
- Mineral galleries (en)