Nota – razlika između verzija
Red 13: | Red 13: | ||
* Nota se astoji od: |
* Nota se astoji od: |
||
#okrugle ili ovalne '''''notne glave''''' koja se, zavisno od notne vrednosti, može zatamniti. |
#okrugle ili ovalne [[notna glava|'''''notne glave''''']] koja se, zavisno od notne vrednosti, može zatamniti. |
||
#uspravne crte, tzv. '''''notnog vrata''''' koji se, zavisno od vrednosti note i njenog mesta u linijskom sistemu, dodaje sa desne ili leve strane notne glave. |
#uspravne crte, tzv. '''''notnog vrata''''' koji se, zavisno od vrednosti note i njenog mesta u linijskom sistemu, dodaje sa desne ili leve strane notne glave. |
||
#'''''barjačića''''' na notnom vratu (ili više njih, zavisno od vrednosti note). |
#'''''barjačića''''' na notnom vratu (ili više njih, zavisno od vrednosti note). |
||
Red 22: | Red 22: | ||
#do note '''a1''' ''sa desne strane'' notne glave - ''nagore'', |
#do note '''a1''' ''sa desne strane'' notne glave - ''nagore'', |
||
#od note '''h1''' pa naviše, ''sa leve strane'' notne glave - ''nadole''. |
#od note '''h1''' pa naviše, ''sa leve strane'' notne glave - ''nadole''. |
||
== Različite notne vrednosti == |
== Različite notne vrednosti == |
Verzija na datum 3 februar 2013 u 17:24
Reč nota potiče iz latinskog jezika i znači znak. U muzici nota (fr. i engl. note)[1] je znak za beleženje tonova u linijski sistem.
Mesto note u linijskom sistemu pomoću notnog kluča određuje visinu tona i određuje joj ime.
Izgled note
- Nota se astoji od:
- okrugle ili ovalne notne glave koja se, zavisno od notne vrednosti, može zatamniti.
- uspravne crte, tzv. notnog vrata koji se, zavisno od vrednosti note i njenog mesta u linijskom sistemu, dodaje sa desne ili leve strane notne glave.
- barjačića na notnom vratu (ili više njih, zavisno od vrednosti note).
- Notni vrat se piše:
- do note a1 sa desne strane notne glave - nagore,
- od note h1 pa naviše, sa leve strane notne glave - nadole.
Različite notne vrednosti
Oblik note ( itd.) određuje notnu vrednost, tj. trajanje tona. [2][3] Najduži ton po trajanju u današnjoj notaciji označava se znakom i zove se cela nota. Njenim deljenjem stvaramo manje notne vrednosti, što najbolje ilustruje sledeći primer:
= cela nota = 1/1
= polovina note = 1/2
= četvrtina note = 1/4
= osmina note = 1/8
= šesnaestina note = 1/16
= tridesetdvojina note = 1/32
- Postoje i manje notne vrednosti od tridesetdvojine note .
Grupisanje notnih vrednosti
Radi preglednosti i bržeg pisanja, više nota spajamo, tj. grupišemo tzv. crtom, rebrom ili gredom što ilustruju sledeći primeri:
- Postupak povezivanja grupe nota zajedničkim rebrima, umesto ispisivanja barjačića za svaku notu posebno, može se učiniti samo kod grupe nota koje su po vrednosti manje od četvrtine.
Čime se produžava notna vrednost
Svaka notna vrednost, pa i osminska[2][3], može da se produži:
Povišenje, sniženje i razrešenje note
Svaku notu možemo povisiti, sniziti ili razrešiti pomoću znakova koji se u teoriji muzike zovu predznaci ili akcidentali.
- Povisilica (♯) je znak za povišenje note za polustepen .
- Snizilica (♭) je znak za sniženje note za polustepen .
- Razrešnica (♮) je znak koji poništava (razrešava) važnost prethodno napisane povisilice ili snizilice .
Vidi još
- Notna vrednost
- Čitanje s lista
- Produženje trajanja tona
- Cela nota
- Polovina note
- Četvrtina note
- Osmina note
- Šesnaestina note
- Tridesetdvojina note
- Pauza
Izvori
<References>