Pinus mugo

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Planinski bor
Šišarke planinskog bora
Status zaštite

Status zaštite: Niska zabrinutost (IUCN 3.1)

Naučna klasifikacija
Carstvo: Plantae
Divizija: Pinophyta
Razred: Pinopsida
Red: Pinales
Porodica: Pinaceae
Rod: Pinus
Podrod: Pinus
Vrsta: P. mugo
Dvojni naziv
Pinus mugo
Turra
Rasprostranjenost planinskog bora

Planinski bor, klekovina ili bor krivulj (Pinus mugo) je crnogorična vrsta drveća iz porodice Pinaceae.

Ova je vrsta jednodomna, često i dvodomna, anemofilna i pretežno heliofilna. Može doživjeti veliku starost.

Planinski bor čuva zemljište od erozije, a niže položaje od bujica i snježnih lavina.

Izgled[uredi | uredi kod]

Ovisno od stanišnih uvjeta, habitus mu jako varira. Javlja se kao nizak, polegnut grm, ili naraste do 10 m visine. Najviše se susreće u obliku polegnutog grma, čija nepravilan debla leže na zemlji ili kamenju. Grane su guste, sabljasto povijene prema gore.

Kora je crvenkastopepeljasta i tanka (oko 4 mm). Ljušti se u malim ljuskama.

Korijenov sustav nema žilu srčanicu. Bočni korijeni su brojni i jako razgranati, a šire se u promjeru i do 10 metara.

Pupovi su izduženo jajasti, jako smolasti. Ljuske pupoljaka su svijetlocrvene.

Četine (iglice) su duge 2 do 6 cm, te široke 1.5 do 2 mm. Tamnozelene su boje, jednobojne nalicu i naličju. Ukočene su i oštre, na rubovima fino nazubljene. Nalaze se u parovima u bijelom kožičastom rukavcu. Ostaju na granama 5-10 godina.

Muški cvjetovi su do 15mm dugi, žute boje. Ženski su cvjetovi okruglasti, plavičasti, većinom u grupama od 2 ili 3. Cvate u lipnju i srpnju.

Šišarke (češeri) su u mladosti plavičaste, a kasnije smeđe, okruglaste, 2-7 cm duge i do 2.5 cm široke, sjedeće. Apofiza je rombična ili kvadratična sa crnkasto oivičenom grbicom (pupkom). Dozrijevaju u proljeće, treće godine.

Sjeme je jajoliko, sivosmeđe boje, do 5 mm dužine, sa 2-3 puta dužim krilcem. Mlada biljčica klije sa 3-8 supki.

Stanište[uredi | uredi kod]

Priloagođena je na ekstreme surove planinske klime na gornjoj granici šume i drveća.

Nastanjuje subalspki i alpski pojas, gdje na granici šumske vegetacije obrazuje posebnu vrlo karakterističnu zajednicu klekovine bora (Pinetum munghi). U sjevernom dijelu areala naseljava i tresetišta. Dopire do 2600 m visine.

Može ju se naći u srednjoj i južnoj Europi. U širokom arealu se javlja nekoliko varijeteta i formi. Na Dinaridima je najčešći Pinus mugo var. mugo, na alpama i Sudetima Pinus mugo var. pumilio, a na Pirinejima i zapadnim Alpama Pinus mugo var. uncinata.

Izvori[uredi | uredi kod]

Atlas drveća i grmlja, Čedomir Šilić

Vanjske poveznice[uredi | uredi kod]

Ostali projekti[uredi | uredi kod]

U Wikimedijinoj ostavi nalazi se članak na temu: Planinski bor
U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Planinski bor
Wikivrste imaju podatke o: planinskom boru