Halloween

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Noć vještica)
Jack-o'-lantern, jedan od simbola Halloweena.

Halloween [hæləʊˈiːn] (skr. od engl. All Hallows' Evening: večer svih svetih), slavlje koje se u mnogim zemljama obilježava 31. listopada, odn. večer uoči zapadnokršćanske svetkovine Svih svetih. Njome započinje trodnevna opservancija Allhallowtide, vrijeme u liturgijskoj godini posvećeno sjećanju na mrtve, uključujući svece, mučenike i sve umrle vjernike.

Naširoko se smatra da mnoge tradicije u vezi s Halloweenom potječu od keltskih žetvenih svečanosti koje bi mogle imati paganske korijene, napose u gelskoj svečanosti Samhainu za koji se smatra da je kristijaniziran u Halloween. Ipak, neki znanstvenici podupiru gledište da je Halloween nastao nezavisno od prethodnih tradicija kao samostalan kršćanski blagdan.

Naziv Halloween ili Hallowe'en kontrakcija je od All Hallows' Evening, a istovjetni nazivi Allhalloween, All Hallows' Eve ili All Saints' Eve svi znače »večer svih svetih«.

Proslava Halloweena tradicionalna je u Irskoj, SAD-u, Kanadi, Portoriku, Australiji i Novom Zelandu, a posljednjih desetljeća proširila se i izvan navedenih zemalja.

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

Stari Kelti su 1. XI. slavili kao početak nove godine, a proslava je bila posvećena bogu Sunca, ali i gospodaru smrti (Samhainu). Vjerovali su da za punog mjeseca, a najčešće noć prije Dana mrtvih, mrtvi napuštaju svoje grobove te nakratko opet dolaze na Zemlju i posjećuju svoje domove, zbog toga su se živi, prestrašeni mogućnošću susreta s mrtvima, prekrivali zastrašujućim maskama i stvarali veliku buku.

Dolaskom Rimljana, noć mrtvih dobiva stalni datum, a te noći - prema starom rimskom vjerovanju - crni bog lova Samain preuzima vlast nad svijetom, ubija srndaća (boga Sunca), a božicu vegetacije odvodi u podzemlje, gdje ona do proljeća bdije nad mirujućim sjemenkama, usnulim životinjama i dušama mrtvih. U toj noći su se simbolično gasile sve vatre u ognjištima, vjerovalo se da mrtvi posljednji put dolaze na ovaj svijet pa su jedni na pragovima svojih kuća ostavljali hranu, a drugi su postavljali izdubljene repe, cikle ili krumpir s upaljenom svijećom, kako bi grešne duše uplašili, a dobre pronašle put kući. Bundeva je tek u 16. stoljeću postala popularna za dubljenje najprije u Americi, a zatim i u ostatku svijeta.

Legenda o Jacku O'Lanternu[uredi - уреди | uredi izvor]

Običaj dubljenja bundevi zasniva se na irskoj legendi o kovaču Jacku, poznatom po njegovoj domišljatosti, ali i škrtosti. Jedna od priča govori kako je prevario vraga i to tako što je vragu ponudio dušu u zamjenu za piće i nakon što se vrag pretvorio u novčić kako bi platio piće, Jack ga je brzo stavio u džep u kojem je bio križ, zbog kojeg se vrag više nije mogao vratiti u svoj oblik. Tek nakon što je Jacku obećao da neće tražiti njegovu dušu još deset godina, Jack ga je izvadio iz džepa.

Nakon deset godina opet je prevario vraga tako što ga je zamolio da mu vrag doda jabuku sa stabla, ali je na kori stabla brzo nacrtao križ, tako da ga vrag ponovno nije mogao dohvatiti.

Kad je Jack umro, nije bio primljen, zbog svog grešnog života, u raj, a na vratima pakla dočekao ga je vrag i poslao natrag u mrak, a da ga se riješi, dao mu je žeravicu ugljena. Jack je u džepu imao repu, koju je izdubio, stavio u nju žeravicu i otada Jack, koji nikada nije pronašao put kući, luta mrakom noseći izdubljenu repu u ruci.

Tako je Jack O'Lantern (Jack Fenjer) postao simbol duše koja je prokleta i koja luta između svjetova.

Eksterni linkovi[uredi - уреди | uredi izvor]