Naissaar
Naissaar
| |
|---|---|
 | |
| Podaci | |
| Koordinate | |
| Država |  Estonija
|
| Površina | 18.6 km² |
| Najviši vrh | Kunilamägi (27 m) |
| Broj stanovnika | 35 (2011.) |
 | |
Naissaar (njemački: Nargen; švedski: Nargö) maleni je otok koji se nalazi sjeverozapadno od Tallinna u Estoniji; administrativno pripada ruralnoj općini Viimsi. Ukupna površina otoka iznosi 18.6 km²; otok je dug osam kilometara, širok oko 3.5 kilometara, a od kopna je udaljen oko 8.5 kilometara. Najviša točka na otoku je brdo Kunilamägi, koje doseže visinu od 27 metara. Otok je uglavnom prekriven šumom i stijenama. Godine 2005., na stanovniku je živjelo 10 stalnih stanovnika, a brojka se 2011. godine popela na oko 35. Administrativno, površina otoka podijeljena je između tri sela: Lõunaküla, Tagaküla i Väikeheinamaa.
Za vrijeme revolucionarnih zbivanja u Rusiji, na otoku je proglašena kratkotrajna, nepriznata Sovjetska Republika Naissaar. Do Drugog svjetskog rata, na otoku je živjelo oko 450 ljudi, uglavnom Estonskih Šveđana, međutim ti su ljudi napustili otok nakon rata. Za vrijeme Sovjetskog Saveza, otok je dodijeljen vojsci tako da civili nisu imali pristup.
Iako utvrde datiraju još iz perioda Petra I. Velikog i njegovih planova za fortifikaciju Tallinna, glavne utvrde nastale su u periodu ruske vladavine prije Drugog svjetskog rata. Danas se male kuće iz švedskog perioda postepeno obnavljaju, kao i željeznica koja spaja sjeverni i južni dio otoka.
Jedan od najpoznatijih stanovnika otoka bio je optičar Bernhard Schmidt, zaslužan za izadu posebne vrste teleskopa iz 1930. godine.
