Prijeđi na sadržaj

Mavrinci

Izvor: Wikipedija
Mavrinci
Mavrinci na mapi Hrvatske
Mavrinci
Mavrinci
Županija Primorsko-goranska županija
Općina/Grad Čavle
Najbliži (veći) grad Rijeka
Površina 10,35 km²
Geografske koordinate
 - z. š. 45.346535 N
 - z. d. 14.499242 E
Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021)
 - Ukupno 1033
 - Gustoća 10,02 st./km²
 - Broj domaćinstava 258
Pošta Čavle
Pozivni broj 51219

Mavrinci su naselje u Hrvatskoj u općini Čavle. Nalaze se u Primorsko-goranskoj županiji i granično su naselje općine Čavle i Grobinštine općenito.

Zemljopis

[uredi | uredi kod]

Na području Općine Čavle naselje Mavrinci smješteno je krajnje istočno. Unutar općine graniči sjeverno sa naseljem Soboli, zapadno sa naseljima Cernik i Čavle, te jugozapadno s naseljem Buzdohanj. Najdužu granicu, koja se proteže njegovim cijelim jugoistokom, ima sa Gradom Bakrom. Drugo je naselje po površini u Općini Čavle, a četvrto po broju stanovnika. S obzirom na površinu Mavrinci su uglavnom naseljeni posve južno.

Stanovništvo

[uredi | uredi kod]

Mavrinci se sastoje od nekoliko zaseoka kao što su Haramijsko selo, Selo (dolnje), Bajta, Črna, Gorica, Srićinsko selo i Švikićevo selo. U novije vrijeme Mavrinci dobivaju naseljenu Baćinu i Rešetarovo. Valja napomenuti da je Baćina, koja je zbog naglog i nesustavnog naseljavanja od strane tadašnje Općine Rijeka u puku percipirana kao pogrdni naziv, temeljem podosta uloženog novca u taj prostor od strane lokalne samouprave s pravom dobila naziv Novo Naselje Mavrinci, čemu uvelike doprinosi nova državna cesta D 40, koja donosi i prometnu neovisnost od matičnog naselja.

Ime i povijest

[uredi | uredi kod]

Ime ovog naselja dolazi od Mavrina sela, najvjerojatnije matere Mavre, koji kasnije putem potomstva dobiva konačno ime Mavrinci. Mavrinci su prvi put zabilježeni u pisanim dokumentima davne 1445. godine, ali osobiti značaj dobivaju u prigodi razgraničenja nekadašnjeg bakarskog dominija koji se dijeli nakon očeve smrti između braće Frankopana na bakarsku i grobničku gospoštiju, uz dosta teškoća i poduljeg spora koji je okončan tek 1455. godine.

U knjizi akademika Luja Margitića “Grobnički urbari” iz 15 i 16 stoljeća, svojevrsnom pravnom aktu vlastele i podanika, ne spominju se Mavrinci kao zasebna cjelina, već Cernik zajedno s Buzdohnjem. Ovdje napisano postavlja dvojbu dali su Mavrinci zajedno s Haramijskim selom dio Cernika ili su mještani toga graničnog dijela Gospoštije oslobođeni svih davanja činjenicom da su oni zapravo štit gospoštije, prvi na udaru u prigodama prodora osvajača za koje znamo da su uglavnom dolazili s istoka (Mongoli, Tatari, Turci i dr.). Život puka na području ovog naselja uvijek je bio težak. U dugoj povijesti ovdje se bavilo stočarstvom, stokom sitnog zuba, a kasnije, osobito u XX. stoljeću, prilično je razvijeno govedarstvo, više nego u susjednim naseljima. Obrađivalo se zemlju, koje je bilo premalo za potrebe obitelji. Sadilo se gdje god je bilo mogućnosti, a poglavito u Dragama, Bujanovu ili Stričajni, uglavnom južnom stranom naselja unatoč žestokoj grobničkoj klimi koja je prečesto uzrokovala oskudnu ljetinu. Ono što je dobivano od blaga mlikarice bi odnijele u Rijeku i tako pribavljale novac za plaćanje obligacija državi, a ostatak za osnovne potrebe domaćinstva. Moralo se i u pečalbu, u prekomorske zemlje, jer za mnoga domaćinstva grunt koji su posjedovali nije bio dostatan za preživljavanje. Kasnije, koncem XIX. stoljeća, u industrijski stasaloj Rijeci otvara se mogućnost zarade u Harteri, Ukodu, Delti, ali i služeći gospodi. Svakako, bilo je i skromnog razvoja i unapređenja gospodarstva, premda prečeste okupacije i promjene vlasti nisu previše ostavljale prostora tim aktivnostima.

Mavrinci danas

[uredi | uredi kod]

Mavrinci su danas uređeno naselje s razvijenom komunalnom infrastrukturom koja je posebno naglašena u sportskoj sferi. Zapravo, mavrinački su neimari, izgradnjom novog nogometnog igrališta i Mehane davne 1949. godine predodredili ovo naselje za budući sportski centar današnje Općine, ali i cijele Grobnišćine. Novija prostorno-planska dokumentacija Općine rezervirala je čitav prostor oko nogometnog igrališta, Ravne i veći dio Rešetarova kao sportski centar. Nakon otvorenja sportske dvorane u kolovozu 2009. godine sportski objekti na ovom prostoru postali su dostupni stanovništvu za svekolika sportska natjecanja, rekreaciju i uživanja u sportskim priredbama.

Sport u Mavrincima

[uredi | uredi kod]

Kao što je ranije spomenuto, Mavrinci su sportski centar Općine Čavle i cijele Grobnišćine. U Mavrincima su svoje sjedište pronašli razni klubovi koji okupljaju veliki broj mladih iz općine ali i iz susjednih gradova Mavrincima se nalazi veliki nogometni stadion, treći u županiji, sa kapacitetom 3000 gledatelja, a odmah pored stadiona nalazi se sportska dvorana u kojoj su smješteni razni drugi sportski klubovi.

Ovdje djeluju: