Grobnik

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Grobnik. Za druga značenja, v. Grobnik (razvrstavanje).
Grobnik
Grobnik is located in Hrvatska
Grobnik
Grobnik
Grobnik na karti Hrvatske
Županija Primorsko-goranska županija
Općina/Grad Čavle
Najbliži (veći) grad Rijeka
Površina 3,658 km²
Geografske koordinate
 - z. š. 45.366 N
 - z. d. 14.465 E
Stanovništvo (2001 / 2011)
 - Ukupno 382
 - Gustoća 104,42 st./km²
Pošta 51219 Čavle
Pozivni broj +385 (0)51
Autooznaka RI

Grobnik (lokalni naziv Gromnik), selo u Grobničkom polju, oko 10 km sjeveroistočno od Rijeke. Kraj oko sela naziva se Grobinština, Grobinšćina, Grobnišćina i Gromišćina.

Ovo se malo primorsko mjesto smjestilo na brežuljku gdje tisuću godina stare zidine s jedne strane miluje mediteranska klima i blagonakloni mu Kvarner, iznad kojega se isprepliću bajkovita brdašca s obiljem ljekovitoga bilja karakterističnih mirisa mediteranskoga podneblja, a s druge mu strane grobničke alpe, kao predvorje Gorskoga kotara daruju svjež kontinentalne klime. Tu se nebu propinje najzapadniji frankopanski kaštel nekadašnje Vinodolske knežije Grobnik.

Grad Grobnik je stara gradska jezgra današnje Općine Čavle.

Zemljopisni položaj i stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Opisujući zemljopisni položaj Grada Grobnika, u starim zapisima čitamo: Grobnik se nalazi na vojno, gospodarski i prometno najpovoljnijoj točki Vinodola, a najviša je naseljena točka područja koje se zove Grobnišćina. Grobnišćina se nalazi u Primorsko-goranskoj županiji, a sa sjevero-zapada, sjevera i istoka okružuje grad Rijeku. Površina Grobnišćine je oko 240 km2. Čine ju dvije općine - Čavle i Jelenje, a jedan dio Grobnišćine pripada i današnjem Gradu Rijeka. To su naselja: Svilno, Pašac i Orehovica. Općina Čavle zauzima oko 85 četvornih km. Od oko 16.000 stanovnika Grobnišćine, u Općini Čavle živi oko 7.600.

Šport[uredi - уреди | uredi izvor]

Na Grobnišćini postoje mnogi sportski klubovi.

U neposrednoj blizini Grada Grobnika je poznata trkačka staza "Grobnik" - za automobilske i motociklističke utrke.

Od nogometnih klubova, tu su NK Grobničan i NK Rječina. NK "Grobničan" se natječe u 3. HNL- zapad, a NK Rječina u 1. županijskoj ligi.

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

Grad Grobnik je najzapadniji frankopanski kaštel nekadašnje Vinodolske knežije Grobnik, koji je oko tisućite godine izgrađen na rimskim temeljima. Na sjeverozapadu pogled s grobničkoga Kaštela puca na jedan krak limesa. Grad Grobnik je stara gradska jezgra današnje Općine Čavle. Naseljen je još u pretpovijesti, potom su ovdje Iliri. Rimljani ga osvajaju i podižu čvršću utvrdu radi obrane od barbara za vrijeme seobe naroda. Potom je u rukama Gota i Franaka. Od 10. stoljeća pripada hrvatskoj državi, a od 1225. godine je u vlasništvu knezova Krčkih. Ime Grobnik i njegovi predstavnici se spominju 1288. godine u jednom od najznačajnijih pravnih dokumenata feudalne Evrope, Vinodolskom zakonu, pisanom glagoljicom na hrvatskom jeziku. U 15. i 16. stoljeću život u Gradu Grobniku karakteriziraju silovite provale Osmanlija. Grobnik od Frankopana prelazi u ruke njihovih rođaka Zrinskih. Godine 1671. je vrlo bogati Grobnik opljačkan i predan austro-ugarskoj komori. Kaštel Grobnik sazidan je u obliku trokuta, opasan zidom, učvršćen kulama i polukulama te dodatno zaštićen još jednim pojasom bedema. Fortifikacije su uglavnom građene od 15. do 17. stoljeća. U prizemlju juguzapadne kule nalazi se kapela sv. Jelene sa sačuvanim renesansnim portalom. U dvorištu Kaštela je gotički bunar s uklesanim grbovima Frankopana i knezova Krbavskih iz 15. stoljeća. U neposrednoj blizini Kaštela je župna crkva svetih Filipa i Jakova, o kojoj su prvi zapisi iz 1105. godine. Ispod Kaštela se pak proteže Grobničko polje, na kojemu su 1241. godine Hrvati pobijedili Tatare, kojih se prodori dalje od Grobničkoga polja nigdje u povijesti ne spominju. Na Grobničkome polju je od 1932. godine sportska zračna luka, a od sedamdesetih godina 20. stoljeća i Automotodrom Grobnik.

Znanost i kultura[uredi - уреди | uredi izvor]

Krovna ogranizacija za znanost i kulturu na Grobnišćini je Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, sa sjedištem u grobničkome Kaštelu. Od 1992. godine se pod patronatom grobničke Čakavske katedre tijekom cijele godine odvijaju znanstveno-stručna istraživanja i znanstveni skupovi te razne kulturno-zabavne manifestacije, kako u zemlji tako i u inozemstvu. U grobničkome je Kaštelu i Zavičajni muzej s etnološkom zbirkom te jedna od najljepših galerija u Primorsko-goranskoj županiji, Galerija suvremene umjetnosti Grobnik. Grobnička Čakavska katedra je utemeljna 1992. godine, a djeluje u više segmenata, između ostalog: svakogodišnji znanstveno-stručni skupovi "Grobnišćina; tragovi, znakovi i smjerokazi", Grobnički zbornik (redovna i posebna izdanja), Međunarodna likovna kolonija Grobnik, Zavičajni muzej Grobnišćine, Galerija suvremene umjetnosti Grobnik, Zbirka suvremene likovne umjetnosti Grobnik, Festival Grobnička skala, a od 1993. godine i tromjesečna znanstveno-stručna i kulturno-zabavna manifestacija "Grobnička jesen", koja svake godine traje od rujna do prosinca.


Grobnički Kaštel je postao svojevrsnim kulturnim centrom Primorsko-goranske županije. U njemu se održavaju velike manifestacije, s brojnim programima, sa sudionicima iz Hrvatske ali i mnogih drugih zemalja, posebice u ljetnim i jesenskim mjesecima.

Kaštel u Gradu Grobniku je od 1996. godine sjedištem Međunarodne likovne kolonije, koje se fundus umjetnina penje na više stotina, a autori su tih djela umjetnici iz: Hrvatske, Italije, Slovenije, Mađarske, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Austrije, Njemačke, Francuske, Nizozemske, Španjolske, Poljske, Švicarske, Kine, Brazila, Meksika, Argentine i Japana. Ova je Likovna kolonija do sada više puta predstavljena u inozemstvu, posebice u Njemačkoj.

U ljetnim mjesecima se u grobničkome Kaštelu održava manifestacija pod nazivom "Leto va Kaštelu", u okviru koje i Festival pučkoga teatra te Smotra klapa.

Od 1993. godine, sa svakim rujnom kreće i tromjesečna "Grobnička jesen", manifestacija u okviru koje se u grobničkome kaštelu održava niz priredbi, izložbi, glazbeno-književnih večeri i drugih programa; glazbene večeri petkom "Večeri svilom tkane", program "Darovani" - likovna i literarna natjecanja učenika osnovnih škola s područja Grobnišćine, i dr.

Od 1998. godine je grobnički Kaštel i sjedištem jedinstvenog festivala za mlade pjevačke talente, Festivala Grobnička skala, koji se u Domu kulture Čavle održava svakoga prosinca, a u prizemlju Kaštela je ugostiteljski objekt.

Dondolaši[uredi - уреди | uredi izvor]

Dondolaši su grobnički "dondulaši" - zvončari. Tradicionalno svake godine na početku maškaranog ludila obilaze sva mjesta Grobnišćine, ali i mnogo šire. U "mesopusno" vrijeme svake se subote u Domu Čavle održavaju 'maškarani tanci'.

Znamenite ličnosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Galerija[uredi - уреди | uredi izvor]

Eksterni linkovi[uredi - уреди | uredi izvor]


House icon.png Flag of Croatia.svg Nedovršeni članak o naselju u Hrvatskoj: Grobnik treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.