Marajó
Marajó
| |
|---|---|
 | |
| Podaci | |
| Lokacija | Delta Amazone |
| Arhipelag | Arhipelag Marajó |
| Koordinate | |
| Država |  Brazil
|
| Glavno naselje | Breves |
| Površina | 40,100[1] km² |
| Broj stanovnika | 250,000[2] |
.jpg) | |
Marajó (portugalski Ilha de Marajó) je otok u Delti Amazone na sjeveru Brazila u Saveznoj državi Pará. To je najveći riječni otok na svijetu, nastao od sedimenata donešenih Amazonom.[1]
Karakteristike[uredi | uredi kod]
Glavni tok rijeke Amazone teče sjeverno od otoka, dok ga na jugu od kopna razdvaja Rukavac Pará i estuarij Rijeke Tocantins. Marajó ima površinu od 40,100 km², dug je 295 km i širok 200 km.[1]
Po savanama na istočnoj strani otoka slobodno pasu goveda i vodeni bivoli, koji su se na otoku slučajno zadesili, nakon brodoloma nekog francuskog broda koji ih je prevozio iz Indije[3] Tu se nalaze i brojna arheološka nalazišta sa polikromnom keramikom iz pretkolumbovskih vremena. Za kišne sezone polovicu otoka poplavi voda.[1]
Na otoku živi oko 250.000 stanovnika[2], najveći grad je Breves sa 52,290 stan.[4] na jugozapadu, velik je i Soure na istoku ljetovalište prekoputa Beléma, sa kojim je povezan trajektom.[1]
Stanovnici se bave stočarstvom, ribarstvom i šumarstvom (kaučuk).[2]
Predpostavlja se da su Portugalci doplovili do otoka još 1498., ali je moreplovac Duarte Pacheco Pereira mislio da on na osnovi Sporazuma iz Tordesillasa pripada Španjolskoj, pa ga nije ni pokušao kolonizitrati[2], kao ni njegovi kasniji sljedbenici, pa je skoro do kraja 18. vijeka ostao gotovo netaknut.
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 „Marajó Island” (engleski). Encyclopaedia Britannica. Pristupljeno 24.12.2023.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 „Ilha de Marajó” (portugalski). Ambientes. Pristupljeno 24.12.2023.
- ↑ „Área de Proteção Ambiental Arquipélago do Marajó” (portugalski). Socio Ambiental. Pristupljeno 23.12.2023.
- ↑ „Breves in Pará” (engleski). City Population. Pristupljeno 24.12.2023.
